Crni kamen

Crni kamen, koji po islamskom vjerovanju potice iz dzeneta (raj) i predstavlja dio najstarije bozje kuce na zemlji, je cilj miliona muslimanskih vjernika koji po vjerovanju bar jednom u zivotu trebaju da obave hodocasce u Mekku.
Prema islamskom ucenju Allah je predlozio proroku Ibrahimu da zajedno sa svojim sinom Ismaelom u blizini izvora Zamzam izgradi bozju kucu, ali u kojoj ce osim njega moci pristupiti i ljudi i koja bi tako predstavljala vezu izmedju boga i covjeka. Jos u vrijeme prvog covjeka Adema je na tom mjestu postojala jedna takva kuca, ali je vremenom u velikom potopu unistena. 
Izgradjena je Kaba, kockasto jednostavno zdanje, povrsine 11 x 11 metara i visine oko 15 metara, u dvoristu velike dzamije u Mekki. Crni kamen se nalazi u jednom jajastom udubljenju velikom oko 20 cm na visini od 2 m. Po vjerovanju ga je Djabrail predao Ibrahimu, i on ga je ugradio u istocni ugao gradjevine koji je tako postao srediste islamskog vjerovanja. Postoje spisi u kojima se kaze da je u pocetku taj kamen bio bjelji nego mlijeko, ali ljudski grijehovi su mu promijenili boju do crne. Naucnici smatraju da se radi o meteoritu.
Do danas su zajedno sa crnim kamenom, preostala jos samo tri visoka, nosiva stuba od drveta, koji nose strop, sa kojeg vise zlatne i srebrene svjetiljke. Cijela gradjevina je napravljena od sive ili sivo-plave stijene iz Mekke koja je vezana malterom iz Jemena. Unutrasnjost je oblozena bijelim, plavim i crvenim mramorom, koji pokriva i zidove. Stubovi su nazvani prema zemljama kojima su okrenuti – Irak, Jemen, Syria i crni stub u kojem miruje crni kamen. 
Cijela Kaba je prekrivena crnom brokatnom, svilenom plahtom, nazvanom “kiswa”. 
Kaba je inace prazna, izuzev u danima hadza (hodocasca), kad je dozvoljen pristup unutrasnjosti. Ispred drvenih vrata je takodje objesen jedan crni zastor, koji je izvezen zlatnim arapskim pismom (molitve iz Kurana). Za vrijeme hadza se umjesto crne plahte, preko vrata postavlja bijela plahta. Stara kiswa se reze u sitne komadice i prodaje vjernicima koji ce je sacuvati kao uspomenu na daleko sveto putovanje. 
Jos u predislamsko vrijeme kad je vladalo mnogobostvo, crni kamen je bio kultni objekt, zajedno sa figurom boga Hubala, ali pojavom Muhameda, prije gotovo 1400 godina, koji je poceo da propovjeda postojanje samo jednog boga – Allaha, izbacene su sve figure i slike, cije stvaranje se po islamskom vjerovanju ne moze prepustiti covjeku, jer ono je dozvoljeno samo bogu kao jedinom stvoritelju. Jedino je ikona koja prikazuje Mariju sa djetetom ostala postedjena. 
Na kraju hadza unutrasnji zidovi Kabe se peru vodom iz “Zamzam”svetog izvora i to uz pomoc palminih listova, da bi se na kraju posule ruzine latice. Okolo samog objekta pod je oblozen mramornim plocicama. 
Kaba nije samo najznacajniji simbol svih muslimana, nego je i njihova kuca, kao i sam put prema bogu. Ona za njih nije kraj puta, nego tek pocetak. Okolo nje bi svaki vjernik trebao napraviti 7 krugova, jer taj broj kod muslimana oznacava beskrajnost. Milioni istovremeno kruze i pojedinac predstavlja samo kapljicu u beskrajnom ljudskom moru i sto su u tome slozniji to su cvrsce povezani sa svojim bogom. To kruzenje se moze uporediti i sa univerzumom i beskrajnom kruzenju planeta u suncevom sistemu.

Najveca cast za vjernika je ako uspije dodirnuti sveti kamen, i oni koji su to postigli kazu da su imali poseban osjecaj koji se tesko moze rijecima opisati. Jedan poznati hodocasnik iz Valencije, Ihn Djubair (1145-1217), kaze da kad je svoje usne spustio na kamen, pozelio je da taj trenutak nikad ne prestane. Prostor izmedju crnog kamena i vrata se zove al’Multazam i sluzi za molitvu. 
Svi oni koji nisu imali srecu da dodirnu ili poljube sveti kamen, to postizu u svojoj svakodnevnoj molitvi. 
Na kojem god dijelu zemljine kugle bili, okrenuti su prema njemu i sjedinjeni s njim kao i cijelim univerzumom.

Izvor: a4a.info

Viđeno: 15

288

Komentari

komentara

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close