Može li Steinmeier dodatno ojačati prisustvo Njemačke u BiH?

Frank-Walter Steimeier izabran je danas velikom većinom glasova za novog predsjednika Savezne Republike Njemačke. On je na ovu funkciju predložen od stranke koalicije SPD-CDU-CSU. Znači imao je podršku i kancelarke Njemačke – Angele Merkel.

Iako, po Ustavu ove zemlje, predsjednik nema veliku moć kada je u pitanju donošenje odluka, s obzirom da Njemačka nema predsjednički politički sistem, kao što je to recimo u SAD ili Francuskoj, njegova uloga može biti vrlo značajna.

Predsjednik je poglavar države, ali ne i najmoćnija ličnost u zemlji. Njegova funkcija i zadaci su znatno umanjeni zbog iskustava iz nacističke Njemačke.

Današnji predsjednik Njemačke ne vlada, on reprezentuje odnosno predstavlja zemlju.

U državničkim posjetama u inostranstvu on je “lik i glas Njemačke”. Na unutrašnjem polju simbolizuje “jedinstvo države”.

Tako bi savezni njemački predsjednik trebalo da sa svojim govorima djeluje na rješavanje nacionalnih i međunarodnih problema. On daje poticaj, a zadatak da to sprovedu ostaje vanjskoj politici i saveznoj vladi i njenim minstrima.

Predsjednici se mahom zalažu za ljudska prava, promovišu vladavinu prava i demokratski dijalog. U osnovne teme ove funkcije takođe spadaju: osiguravanje mira, borba protiv terorizma, evropsko jedinstvo i zaštita klime i prirodne sredine.

Ono što je zanimljivo, i u kontekstu BiH, jeste aktivnost Steinmeiera dok je bio ministar vanjskih poslova Njemačke. Naime, on je zajedno sa svojim britanskim kolegom Philipom Hemmondom pokrenuo inicijativu novog pristupa EU prema BiH, kasnje poznate kao Njamačko-britanska inicijativa, koju je prihvatio i Evropski parlament.

Upravo je taj potez dvojice šefova diplomatije dvije moćne evropske zemlje omogućio BiH brži napredak prema EU. Njihovom inicijativom, po prvi put i historiji evropskih integracija, promijenjen je raspored reformi koje država mora provesti kako bi vremenom postala članica. S obzirom da je u to vrijeme, kao i danas, najveći „kamen spoticanja“ bh. političara bio način sprovođenja presude „Sejdić-Finci“, Steinmeier i Hammond su predložili da se BiH dopusti da se fokusira na socio-ekonomske reforme, te da se tek nakon toga posveti rješavanju pitanja, koja su kočila dalji napredak BiH.

To se vrlo brzo i desilo. Stabilizacijom vlasti , prvo na federalnom nivou (ulaskom SBB-a u koaliciju), a nakon toga i državnom nivou, krenuo je reformski zamah, koji je rezultirao  podnošenjem aplikacije za članstvo a ubrzo nakon toga i njeno prihvatanje a na koncu prošle godine bh. Vlastima predat je i u upitnik Evropske komisije.

Iako, Steinmeier, kao predsjednik države nema toliku moć, za očekivati je da će on, kao i do sada, forsirati ideju širenja i stabilizacije EU, te podsticati njemačke vlasti da se još više zalažu u tom pravcu, te da će se zalagati za nastavak ovakve njemačke vanjske politike, koja je i trenutno, vrlo prisutna na zapadnom Balkanu.

Autor: K. Ke. – See more at: http://www.avaz.ba/clanak/276626/analiza-avaz-ba-moze-li-steinmeier-dodatno-ojacati-prisustvo-njemacke-u-bih#sthash.XdnDOA95.dpuf