Muslimani znate li koji je procenat dženetlija u odnosu na džehenemlije (ŠOKIRAT ĆETE SE)

Od Ebu Seida el-Hudrija bilježi se da je prenio: “Allahov je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ‘Allah će reći: ‘Ademe!’ – On će odgovoriti: ‘Odazivam Ti se, dobro je u Tvojim rukama!’ On će reći: ‘Izvedi džehennemski dio.’ On će upitati: ‘Koliki džehennemski dio?’ Odgovorit će: ‘Od svake hiljade devet stotina devedeset i devet’, a to je onog dana kad dijete osjedi i svaka trudnica pobaci i vidiš ljude kao da su pijani, a nisu pijani, nego će Allahova kazna biti žestoka.’ To je ashabima teško palo pa upitaše: ‘Allahov Poslaniče, koji je od nas taj čovjek?’ Odgovori: ‘Obradovat ću vas, od Je’džudža i Me’džudža je hiljadu a od vas je jedan čovjek’.” Zatim je rekao: ‘Tako mi Onog u čijoj je ruci moja duša, nadam se da će trećina džennetlija biti od vas.’ Zahvalili smo Allahu i donijeli tekbir (reče ashab). Potom (Poslanik) reče: ‘Tako mi Onog u Čijoj je ruci moja duša, nadam se da ćete činiti polovinu dženetlija. Vaš je primjer među narodima primjer bijele dlake na koži crnog bika ili pjega na natkoljenici magarca’.”1

U ovom je hadisu spomenut dio iz ajeta: “O ljudi, Gospodara svoga se bojte! Zaista će potres, kada Smak svijeta nastupi, veliki događaj biti! Na dan kad ga doživite, svaka će dojilja ono što doji zaboraviti, a svaka će trudnica svoj plod pobaciti, i ti ćes vidjeti ljude pijane, a oni neće pijani biti, već će tako izgledati zato što će Allahova kazna strašna biti.”2

Tačno je da ajet govori o momentu nastupanja Kijametskog dana, tj. o onome što će zadesiti ljude od velikog straha, prilikom Prvog puhanja u rog, ali nam hadis govori o drugoj etapi, periodu Proživljenja. To je vrijeme nakon Drugog puhanja. U tom nema suprotnosti, jer će se strah i panika desili u oba perioda. Svaki od tekstova nam govori o jednoj etapi, te se nadopunjuju, a ne kose se jedan s drugim.

Zbog čega je Allah, dž.š., izuzeo pozivom Adema, a.s., u toj situaciji? To je učinio zbog dvoje stvari; jer je on otac čovječanstva, i samo njemu pripada ta odlika, jer ga je Allah, dž.š., prije Sudnjeg dana upoznao ko su džennetlije a ko džehennemlije.

U hadisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., o noći Isra’a i Mi’radža stoji: “Kada smo se uzdigli na dunjalučko nebo, vidjeli smo čovjeka kojem je na desnoj strani bila skupina i s lijeve strane skupina. Kada bi pogledao na desnu stranu, nasmijao bi se, a kada bi pogledao na lijevu, zaplakao bi. On je rekao: ‘Dobro došao dobri Poslaniče i dobri sine.’ Upitao sam: ‘Džibrile, ko je on?’ Reče (melek Džibril): ‘To je Adem, a.s., a ove skupine s desna i s lijeva su duše njegovih sinova. Oni s desne strane su džennetlije, a skupina s lijeve strane su džehennemlije’.”3

U hadisu je procenat spašenih prema džehennemlijama jedan prema hiljadu, tj. jedan promil, dok vidimo u drugom hadisu koji se od Ebu Hurejre, r.a., bilježi u Sahihu-l-Buhariji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Reći će: ‘Izvedi džehennemski dio od tvojih potomaka!’ On će upitati: ‘Gospodaru, koliko ću izdvojiti?’ ‘Iz svake stotine devedeset i devet…’ – odgovorit će.”4

Ovo znači da je procenat spašenih deset naspram hiljadu, pa kako uskladiti ova dva hadisa? O tome postoji više mišljenja. Da broj nije određen, već se pojašnjava malobrojnost spašenih i mnogobrojnost propalih. Oba hadisa upućuju na to. Kao kad se kaže: “Došao sam ti sto puta i nisam te našao,” Želi se reći: “Došao sam ti mnogo puta,” a ne određen broj. Možda se kao podrška ovom mišljenju uzima završetak hadisa u kome su spomenuta dva različita omjera:

– prvi, kao bijela dlaka u koži crnog vola;

– drugi, kao na natkoljenici noge magarca.

Razlika je između dva omjera jasna, te je zbog toga cilj objašnjenja malobrojnosti spašenih i mnogobrojnosti propalih.

Oni koji zastupaju drugo mišljenje primijetili su spomen Jedžudža i Medžudža u prvom, a njihovo izostavljanje u drugom hadisu. Smatraju da se tačno misli na navedeni omjer u oba hadisa, a da je razlika u procentu zbog ubrajanja Jedžudža i Medžudža ili njihovo neubrajanje. Shodno ovom je procenat spašenih jedan naspram hiljadu od ljudi, računajući Jedžuđž i Medžudž, a procenat je spašenih jedan naspram sto od ljudi bez Jedžudža i Medžudža.

Naredno mišljenje zastupa da je procenat spašenih jedan naspram hiljadu, a jedan naspram sto od muslimana, dok će ostali muslimani biti prvo kažnjeni zbog svojih grijeha, a potom uvedeni u Džennet.

Tako je ovo mišljenje jače od drugog, jer je procenat spašenih manji. U svakom je slučaju hadis zastrašujući svakom pametnom i razumnom. Zbog toga je ovo teško palo ashabima kad su čuli.

“Onog dana kad osijedi dijete i svaka trudnica pobaci”, neki ovo uzimaju doslovno pa kažu da će dijete biti proživljeno malim a trudnica trudnicom, dojilja dojiljom, i svi će tako biti proživljeni. To potvrđuju hadisom: “Svako će biti proživljen onako kako je umro.”5

Ispravno je da je značenje ovog hadisa, kao što stoji u nekim predajama, da će vjernik biti proživljen u vjeri, kafir u kufru, a griješnik u grijehu, što znači da čovjek ne može promijeniti svoja djela poslije smrti, nego treba popraviti djela prije smrti.

I na kraju, postoji i mišljenje da se ovim želi prikazati užas toga dana. Ne uzima se u svom stvarnom značenju, nego kao poređenje, tj. kada bi tada bilo trudnica, pobacile bi, dojilje bi zaboravile dojenčad, djeca bi osijedila…

Iz knjige Vjerovjesnikova uputa
Autor: Šeref el-Kudah
Obrada: Menhedž

Bilješke:

1 Sahihu-l-Buhari bi šerhi Fethi-l-Bari, 11/388, “Kitabu-r-rikak”, 46. poglavlje, “Kavluhu ‘azze ve džell: Inne zelzelete-s-sa’ati šej-un ‘azim”, hadis br. 6530.
2 Prijevod značenja sure El-Hadždž, 1-2.
3 Sahih Muslim, 1/148, “Kitabu-l-iman”, 74. poglavlje, “Isra’”, hadis br. 163.
4 Sahihu-l-Buhari bi šerhi Fethi-l-Bari, 11/387, “Kitabu-r-rekaik”, 45. poglavlje, “Hašr”, hadis br. 6530.
5 Sahihu Muslim, 11/388, “Kitabu-l-Dženneh”, 19. poglavlje, “El-emru bi husni-z-zanni billahi te’ala”, hadis br. 2878.