Nebo puno blaga

Piše: Mario Pejović

Iako se čini beskrajno praznim i jalovim, svemir iznad nas krije nezamisliva blaga, Zemljanima u izglednoj budućnosti dostupna.

Postojeći dokazi ukazuju da se zakopani u asteroidima koji dolaze u blizinu Zemlje nalaze minerali i metali vrijedni hiljadu milijardi dolara.

Voditelj Zvjezdarnice u istarskom Višnjanu Korado Korlević pojašnjava da je svemir prepun asteroida koji sadrže rijetke metale kao što su platina, zlato, rodij… odnosno materijala koji bi ekonomski opravdali izuzetno skupe misije za eksploataciju svemirskih tijela.

Korlević dodaje da se u dometu Zemljana nalaze brojni asteroidi koji bi se mogli rudariti, a zahvaljujući odluci američkog Senata, takav poduhvat bi se mogao desiti prije nego kasnije.

Nakon mnogo odgađanja Senat je usvojio nacrt Svemirskog zakona 2015, koji omogućava privatnim kompanijama da istražuju i eksploatiraju svemirska tijela, a očekuje se da će ga Predstavnički dom te zatim predsjednik Barack Obama odobriti i dati zeleno svjetlo “svemirskim rudarima”.

Astronom Muhamed Muminović, predsjednik Astronomskog društva Orion iz Sarajeva, kaže da su asteroidi grude metala, stijena i prašine, često prekriveni ledom, koji su svemirski ostaci nastali tokom formiranja Sunčevog sistema prije gotovo 4,5 milijardi godina.

BOGATSTVO NA ASTEROIDIMA

Osim plemenitih metala, asteroidi mogu sadržavati više drugih metala kao što su željezo, nikal, kobalt i to, ponekad u nevjerovatnim količinama i često u njihovom čistom, neoksidiranom obliku.

Ove bazni metali, silikati i drugi asteroidski resursi mogu podržati posve nove mogućnost ulaganja, od naseobina u dubokom svemiru do svemirskih panela na bazi solarne energije.

Postoje stotine hiljada ovih tijela, u rasponu veličine od nekoliko metara do nekoliko kilometara, gdje su mali asteroidi mnogobrojniji u odnosu na one velike, ali čak i oni asteroidi “mali” poput kuće mogu sadržavati metale vrijedne milione, pa i stotine miliona dolara, ističu stručnjaci.

Rekordne količine

Metali platinske grupe su među najrjeđim i najkorisnijim elementima na Zemlji, a postoje u takvim koncentracijama na asteroidima da jedan asteroid prečnika 500 metara bogat platinom može sadržavati više platine i sličnih metala nego sva količina takvih materijala koja je ikada iskopana u ljudskoj historiji.

Osim rijetkih materijala i uobičajenih metala kao što su željezo, nikal, kobalt…, asteroidi često sadrže velike količine leda, odnosno vode, što samo po sebi može biti dovoljan razlog za svemirsko rudarenje.

Iako vode trenutno ima u izobilju na Zemlji, pitanje je šta budućnost nosi sa stalnim rastom stanovništva plave planete i sve izraženijih klimatskih promjena.

Muminović pojašnjava da osim što se “svemirska voda” može koristiti za piće, ona se može rastaviti na sastavne dijelove vodik i kisik te da tako postane raketno gorivo, što otvara nove mogućnosti za istraživanje svemira.

Sarajevski astronom ističe da je lansiranje sa Zemlje košta hiljade dolara po kilogramu težine, što je skupo i izuzetno neučinkovito, tako da umjesto da letjelice nose ogromne količine vode i goriva prilikom polijetanja, one mogu koristiti “svemirske pumpe”, na kojim bi se prema potrebama dopunjavale misije.

Asteroidi također sadržavaju i velike količine organskog ugljika, fosfora i drugih ključnih elemenata potrebnih za gnojivo biljaka koje bi Zemljani potencijalno uzgajali u svemiru, što otvara mogućnost za kolonizaciju Sunčevog sistema.

Kako se ne bi besciljno lutalo po prostranstvima svemira, naučnici koriste posebne uređaje, nazvane spektrometri, koji mjere frekvencije refleksije svjetla sa površina nebeskih tijela i koji na osnovu analize tog svjetla utvrđuju koji materijali se nalaze na asteroidima, mjesecima i planetama, kazao je Korlević.

“Danas već imamo teleskope kojim otkrivamo asteroide i spektrometre koji mjere gama zrake kojim možemo utvrditi sastav tih nebeskih tijela”, dodao je on.

Troškovi lansiranja

Kako kaže stručnjak iz Istre, današnja tehnologija lansiranja u svemir je izuzetno skupa zbog toga što postoje brojni problemi prilikom slanja ljudske posade u svemir. Razvojem tehnologije i slanjem robotiziranih letjelica za eksploataciju nebeskih tijela, ti iznosi će se desetostruko smanjiti.

“Lansiranje u svemir će uvijek biti skupo. Ali sa današnjih desetina miliona dolara cijena će pasti na nekoliko stotina hiljada dolara, što je značajna razlika”.

Odlukom da se privatnim kompanijama dozvoli eksploatacija svemirskih tijela bi trebalo dovesti do bržeg razvoja potrebnih tehnologija, ocjenjuje Muminović, a korištenjem 3D printera bi ta tehnologija mogla biti relativno jeftina.

Sa druge strane, upitna je legalnost, kako svemirskog rudarenja tako i odluke američkih zakonodavaca, smatra Korlević.

On pojašnjava da prema Sporazumu Ujedinjenih naroda o svemiru (Outer Space Treaty) nijedna nacija ne može posjedovati neko svemirsko tijelo ili neku svemirsku nekretninu. Međutim, Svemirskim zakonom bi se iskoristila svojevrsna rupa u Sporazumu, te bi se pravo na resurse predalo privatnim kompanijama a ne naciji.

Sa druge strane, Vlada Sjedinjenih Američkih Država je obavezna štiti svoje građane i svoje kompanije, tako da bi ta nebeska tijela faktički bila američka, dodaje on.

“Kao što su se Britanci prije više od stotinu godina služili nekim prirodnim zakonom koji kaže da otok pripada onome ko tamo prvi postavi topovnjaču, tako će biti i u ovom slučaju”.

Problem ovog Svemirskog zakona, smatraju stručnjaci, leži u tome da budući da SAD ne može posjedovati imovinu u svemiru, tako ne mogu ni razdijeliti prava na komade te imovine.

Ostaje se da se vidi kako će reagirati druge zemlje, koje sigurno neće htjeti da izgube “svoj” dio tako unosnog kolača.

Ipak, Korlević naglašava da tehnologija još uvijek nije razvijena toliko da se može odmah krenuti u “svemirske rudnike”, te da će trebati barem deset godina da ta ideja postane realnost, što je dovoljno vremena da se riješe sve nedoumice.

Trenutna cijena izgradnje i lansiranja misija ka asteroidima sa ciljem rudarenja košta stotine, pa i milijarde dolara, te su zato potrebne inovacije koje bi ove troškove dramatično smanjile prije nego što bude isplativo rudarstvo asteroida, ocijenio je Muminović.

Izvor: Al Jazeera