O džuma namazu

Džuma namaz je farzi ‘ajn. To je namaz koji je dužan klanjati svaki punoljetan, pametan i slobodan musliman, a uz to nije na putovanju.

Ovaj namaz nisu dužni klanjati: žena, dijete, putnik, dužnik koji se plaši hapšenja, bolesnik, kao ni onaj koji ima neki opravdani razlog zbog kojeg mu je dozvoljeno da izostane iz džemata.

Ako bi žena, dijete ili bilo ko drugi ko nije dužan klanjati džumu, ipak prisustvovao istoj, namaz bi mu bio ispravan.

Postoje različita mišljenja učenjaka o tome koja je udaljenost zbog koje muškarac musliman nije obavezan otići na džumu. Neki učenjaci spominju tri milje.

Vrijeme džume namaza je ustvari vrijeme podne namaza. Džuma mijenja podne namaz. Uvjet za ispravnost džume jeste da se ona klanja u džematu. Sastoji se od hutbe /predavanja/ i dva rekata propisanog (farz) namaza u kojem imam uči naglas.

Nema validnog dokaza na osnovu kojeg bi mogli utvrditi koliki je najmanji broj džematlija koji je neophodan za ispravnost džume. Postoji mišljenje koje kaže da su to dva ili tri klanjača plus imam.

Džumu namaz je dozvoljeno obaviti i u gradu i na selu. Džuma se osim u gradskim i seoskim džamijama i mesdžidima može također klanjati i na otvorenom prostoru (musalli) ili na nekom drugom prigodnom mjestu za namaz (dvorana ili sl.).

Kad se imam popne na minber i sjedne okrenuvši se prema prisutnima, tada mujezin uči ezan.

Kod nas je praksa da se prvo prouči ezan na minaretu uživo ili preko zvučnika, a potom nakon otklanjane nafile i imamovog uspinjanja na minber, prouči naprijed pomenuti (drugi) ezan.  U doba Poslanika, a.s., učio se samo ”drugi” ezan. Ovaj prvi koji učimo sa minereta, a prije klanjanja nafile, uveden je u doba prve četvorice halifa. Uveden je iz praktičnih razloga. Ta se praksa učenja dva ezana zadržala i danas u mnogim džamijama i mesdžidima u svijetu.

Prilikom džume obaveza je da imam prouči dvije hutbe. Hutba treba da sadrži zahvalu Allahu, salavat, vaz /predavanje/, te učenje Kur'ana, a po nekima i šehadet.

Hutba treba biti jasna, razgovjetna i poučna. Nije lijepo dužiti za hutbom. Po jednom hadisu, hutba treba biti kraća, a namaz malo duži.

U drugom dijelu hutbe treba proučiti dovu za muslimane. Po nekima imam može podići ruke tokom te dove, dok po drugima ni imam ni džematlije ne dižu ruke prilikom imamove dove na minberu.

Prisutni će na imamovu dovu izgovarati: Amin. Hutba se uči stojeći, sa potrebnom pauzom i stankom između prve i druge. Pomenuto sjedenje izvodi se zbog imamovog kraćeg odmora, a ne radi toga da bi imam učio bilo kakvu dovu na tom sjedenju.

Nije dozvoljeno pričati tokom imamove hutbe. Obaveza prisutnih je da pomno slušaju istu.

Hutbu treba da drži učena i ovlaštena osoba. Onome ko će prisustvovati džumi mustehab je da se prije iste okupa, lijepo obuče, namiriše i porani u džamiju.

Nije zabilježeno da je Poslanik, a.s., klanjao sunnete prije džume. Ipak lijepo je po ulasku u džamiju klanjati tehijjetul-mesdžid, te vrijeme provesti u ibadetu prije negoli se imam popenje na minber.

Kod nas je praksa da se između prvog i drugog ezana klanja nafila namaz, kod nekih, od dva, ali najčešće od četiri rekata.

Sa klanjanjem dvorekatnog farza završava se džuma namaz. Lijepo je poslije namaza proučiti Ajetul-kursijju i ustaljeni zikr. Ko bude htio nakon džumanskog farza klanjati nešto, može, shodno hadisu Resulullaha, s.a.v.s., klanjati dva ili četiri rekata nafile, u svojoj kući ili u džamiji.

Zabranjeno je u vrijeme džume sklapanje bilo kakvih ugovora, te kupovina i prodaja.

Ko stigne na ruku’ prvog rekata džume taj je i stigao na džumu. Međutim, ko stigne na namaz nakon toga, klanjaće četiri rekata podnevskog farza.

Lijepo je da musliman petkom ili uoči petka, prouči suru Kehf, te da donosi što veći broj salavata na Poslanika, a.s.

Pošto petkom ima jedan čas u kojem Uzvišeni Allah bezuvjetno uslišava dovu onome ko Ga u tom času iskreno zamoli, preporečeno je veći dio dana provesti u zikrullahu i dovi ne bi li pogodili taj posebni čas i dobili ispunjene onoga što dovimo i što želimo.

Za one koji redovito klanjaju džumu namaz, te se lijepo pripreme za istu, poranivši u mesdžid ili džamiju, Muhammed, a.s., obećava oprost grijeha i višestruku nagradu. A divna li je nagrada pripremljena za ustrajne i bogobojazne!

Za Akos.ba piše: Admir Iković

Komentari

komentara

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close