Pola ambalaže čini zrak: Kako nas varaju na velikim pakovanjima proizvoda

Ne razmišljajući previše stavili ste neke od njih u košaricu jer izgledaju ljepše, a i isplativiji su od proizvoda u manjem pakiranju koji se nalazi tik do njega.

Možda niste kupili mačka u vreći, ali jeste malu macu u velikoj kutiji jer velike su šanse da je gramaža dvaju uspoređenih figurativnih proizvoda ista, odnosno moguće je da je ovaj u manjem pakiranju i teži. Ovo je samo jedna u nizu trikova kojom proizvođači nastoje obmanuti kupce, piše u hrvatskom magazinu Like!

Još 2015. godine zastupnica u Evropskom parlamentu Biljana Borzan je pitala do kada nam trgovci i proizvođači misle prodavati zrak. Podsjetila je da je Evropski parlament 2012. godine donio zakon o zavaravajućim pakiranjima koji spadaju u kategoriju nepoštene poslovne prakse.

Odlučili smo provjeriti je li se zbog sve glasnijih zastupnika potrošača situacija na policama promijenila. Ispostavilo se da nije, što je potvrdio i Ilija Rkman, dopredsjednik društva za zaštitu potrošača Potrošač. On takve odluke mnogih hrvatskih kupaca djelomično objašnjava i manjom platežnom moći prosječnog Hrvata u odnosu na nekog stanovnika zapadne Evrope.

– Glavni parametar koji utječe na odluku o kupnji nekog proizvoda u nas je njegova cijena. Ako isti još i na prvi pogled izgleda veće, jasno je da će odabir u krajnjem slučaju pasti na njega. Veličina i oblik ambalaže znatno utječu na kupnju proizvoda u tržišnoj utakmici. Iako se svijest o čitanju gramaže i deklaracija na pakovanjima polahko mijenja, većina ljudi i dalje ih ne proučava dovoljno detaljno – smatra Rkman.

Sa strane proizvođača stvar je čista: zapremina je tačno navedena na ambalaži. Prema propisima, dozvoljeno je do 30 posto prazne ambalaže, a čak i više ako su u pitanju tehnički i higijenski razlozi ili zbog standardiziranja dimenzija.

No, to ne znači da se u nekim slučajevima ne radi o zavaravanju. Bezrazložno povećavanje ambalaže predstavlja povredu Zakona o zaštiti potrošača za koju je propisana novčana kazna u iznosu od deset do sto hiljada kuna.

U konačnici ako i dođe do kazne, ona je za proizvođača simbolična. Kazne bi se, smatra Rkman, trebale povećati. Još kad bi i njihovo izricanje, dodaje, postalo prije pravilo nego izuzetak, možda bi se proizvođači zamislili nad isplativošću nepoštene prakse.

 

najportal

Viđeno: 98

41

Komentari

komentara

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close