Prof. Enver Ljubović / Poznata begovska porodica Beširević i njihovi zemljišni posjedi

Ovaj put predstavljamo poznatu i uglednu porodicu begova  Beširevića, čiji potomci danas žive u Cazinskoj krajini (Begove kafane, Ostrožac, Bosanska Krupa) te u Sanskom Mostu, Prijedoru, Bosanskom Novom  i Bihaću.

 

Ova poznata i znamenita  begovska porodica,  prema predaji,  potječe iz Anadolije u Turskoj, a imali su kule begovske u Pećigradu, Lipniku i Cetingradu. Neki su podrijetlo ove begovske porodice vezali su  za sina Stojana Jankovića iz Ravnih kotara, koji je opjevan u mnogim epskim narodnim pjesmama. 

Beširevići iz Ostrošca,  bili su vlasnici starog utvrđenog grada Ostrošca, koji je bio sjedište kapetanije i s kojeg puca lijepi i nezaboravni  pogled na rijeku Unu i obronke planine Grmeč. Početkom  20. st. grad Ostožac  su prodali tadašnjem gradonačelniku i predstojniku Bihaća,  grofu von Lotharu Berksu , koji je bio posljednji vlasnik starog grada Ostrošca te je svaki dan putovao na posao u Bihać iz Ostrošca, gdje je stalno živio.

Najpoznatija i najznamenitija osoba iz ove begovske porodice bio je Osman-aga, kapetan Ostrošca od 1690. do 1727, a on je nosio titulu aga, dok su  njegovi sinovi nosili  titulu beg. Ova stara begovska porodica u doba Austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini,  nije imala značajan utjecaj na tadašnje političke događaje. Njezin važan utjecaj na  političke i vojne prilike u Bosni  prestao je već sredinom 19. st.,  s posljednjim ostrožačkim kapetanom Murat-begom Beširevićem, tj.  posljednjim izdankom begova Beširevića,  koji je bio veoma utjecajan i znamenit u cijeloj  Cazinskoj krajini. On je bio zet poznatog junaka Hasan-age Pećkog, s kojim baš nije bio u dobrim odnosima. Muratbegova sestra Ajiša,  bila je udana za livanjskog kapetana Ibrahim-bega Firdusa. Nakon što  je 1837. godine bosanski vezir Salih paša Vedžihija, koji je još  ranije ukinuo kapetaniju Ostrožac, opljačkao je  stari grad Ostrožac, a Murat-bega je prognao u Malu Aziju, pa su tim činom Beširevići u  Ostrošcu gotovo dotjerani na prosjački štap. Murat –begu Bešireviću je tek 1843. dozvoljen povratak u Bosnu, ali nije se vratio u  Ostrožac,  nego je otišao u Livno, sestri, udovici Ibrahim-bega Firdusa, gdje je i umro 1846., daleko od svog Ostrošca i svoje Cazinske krajine, pa je eto tako nesretno završio život posljednji ostrožački kapetan. 

Beširevići su bili i poznata vlastela i begovi s posjedima u Jasenici,  a ove posjede im je oteo 1837. Vedžid-paša te je porušio i opljačkao njihove kule u Jasenici kod Krupe. Bili su kapetani i vlastela u Ostrošcu, Pećigradu i Šturliću, gdje su imali dosta kmetova i veliko bogatstvo.  Lopašić navodi u spomenutom djelu,   da su u vrijeme Austrougarske bili „kruha gladni“ jer su izgubili sve svoje posjede s mnogobrojnim kmetovima,  koji su obrađivali te posjede i plaćali poreze.

Ponajviše selišta imao je Sulejman-beg Beširević,  sin Tahir-bega Beširevića iz Bosanske Krupe (ABiH, Evidencija, kt. broj 4051). Posjedovao je 29 selišta s kmetovima, u Vranjskoj Mosuri 12, Vranjskoj Beširević 9, Radiću Malom 5, Petrovićima 2 i jedno selište u Pučeniku. Sulejman beg je umro 8. listopada 1918. godine, a sva njegova selišta naslijedili su,  sin Hamdija i tri kćeri (Sidika, Zumra i Atifa), pa iz svega se može konstatirati,  kako se ovdje radi o posve osiromašenoj bogovskoj porodici.

U pogledu beglučkih zemljišta površine iznad 575 dunuma, navodi se 1918. posjed od 575 dunuma u Brezičanima (kotar Prijedor), vlasništvo Vejsil-bega Beširevića, Mustaj-begova  sina iz Brezičana s još četiri suvlasnika, te 909, 04 dunuma  zemlje u Hadrovcima (kotar Sanski Most), vlasništvo Mustajbega Beširevića, Derviš-begovog sina iz Bosanske Krupe s još četiri suvlasnika. 

Ako pogledamo katastar selišta porodice Beširević, vidimo da su imali selišta s kmetovima  u raznim dijelovima zapadne Bosne.

Evo tog katastra :

BIHAĆ, 4 selišta

BOSANSKA DUBICA, 25

BOSANSKA GRADIŠKA 26

BOSANSKA KRUPA 59

BOSANSKI NOVI, 5

CAZIN, 33

PRIJEDOR, 20

SANSKI MOST, 26

____________________________

UKUPNO, 198 selišta

Sva selišta na prostoru kotara Cazin, bila su razbacana po okolici Ostrošca ( ukupno 33 selišta 1918., a od toga u Rujnici 14, Vrelu 9, Osredku Velikom 7 te tri selišta u samome  Ostrošcu). Opči zaključak svega je,  da su zemljišni posjedi begova Beširevića na prijelazu 19. i 20. st. bili neznatni,  u odnosu na 18. st. te da je begovska slava i ugled gotovo nestala tijekom  19. st.

Komentari

komentara

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close