Prvi neboder u historiji viši od 1.000 metara: U njemu se nalazi 80.000 tona čelika, a gradi ga firma koju je osnovao otac Osame bin Ladena.

Želja da gradi u visine ljudski je rod pratila još od začetka prvih civilizacija.

Tu je mit o Kuli babilonskoj zbog čije je gradnje prema Starom zavjetu došlo do stvaranja različitih jezika. Tu su drevne piramide, naročito Keopsova koja je sa svojih 147 metara visine milenijima bio najviši objekt kojeg je sagradila ljudska ruka. Tu su i elegantni tornjevi gotičkih katedrala koji su stremili bliže Bogu.

No, moderna historija gradnje u visinu počinje s neboderima, tačnije Home Insurance zgradom u Chicagu. Dovršena 1885. godine i nadograđena 1890., ta se zgrada s prvotnih 10, odnosno kasnijih 12 spratova smatra prvim svjetskim neboderom (bila je visoka 55 metara). .

Četiri godine nakon prvog nebodera Gustav Eiffel dovršio je monumentalni čelični toranj za Svjetsku izložbu u Parizu 1889., visok 300 metara (danas 324 metra, zbog dodanog odašiljača). Tokom 1920-ih i 1930-ih u New Yorku niče nekoliko divovskih nebodera, od kojih je najpoznatiji i najveći Empire State Building visok 381 metar. U narednim decenijama titulu najvišeg nebodera ili strukture općenito preuzimale su druge zgrade poput Willis Towera u Chicagu (442 metra), CN Towera u Torontu (553 metra), a danas rekord drži 829 metara visoki neboder u Dubaiju, Burj Khalifa.

No, ne zadugo. Prije četiri godine u saudijskom gradu Džedi, inače drugom najvećem gradu u državi iza Rijada, počela je gradnja “Jeddah Towera”. Prvi nacrti predviđali su da ta taj toranj bude visok jednu milju, dakle 1609 metara, ali su zbog nemogućnosti izvedbe skresani na “skromnijih” 1008 metara visine.

Arhitekt ovog projekta, koji neodoljivo podsjeća na ideju o milju visokom tornju koju je sredinom vijeka nacrtao poznati Frank Lloyd Wright, je Amerikanac Adrian Smith. Isti onaj koji je osmislio i trenutnog rekordera, Burj Khalifu, ali i još nekoliko super-visokih zgrada.

Iako se očekivalo da toranj bude dovršen sljedeće godine, to je pomaknuto na 2019. godinu, a gradnja je zbog nedostatka financijskih sredstava dosad zaustavljana nekoliko puta. Tome je kumovao pad cijena nafte i kriza koja je pogodila najmoćniju državu Zaljeva, ali i nerealni budžet kojim se za gradnju ukupno predviđalo očito premalih 1,23 milijarde dolara.

Sama visina na stranu, ovaj neboder će krasiti još nekoliko zapanjujućih rekorda i pothvata, koje je na jednom mjestu skupio Matt Shaw s portala Architizer.com. Prvo, na 637 metara visine zgrada će imati najviši opservatorij na svijetu, a imat će i gotovo 30 metara široki balkon na 157. katu zgrade, kojeg će koristiti vlasnici penthousea kojem pripada. Originalno je to trebao biti helidrom..
Drugo, zgrada je toliko velika da je se ne može realno prikazati u uobičajenim skicama. Tek pogledi iz ptičje perspektive pokazuju pravu magnitudu projekta. Treće, stupovi koji služe kao temelji širi su od tri metra, a dugi su gotovo 120 metara. Zgrada doslovno “leži” na stupovima.

Nadalje, oblik zgrade zamišljen je tako da se nosi sa snažnim vjetrovima na velikim visinama, a cijela konstrukcija sužuje se prema vrhu.

Jeddah Tower imat će čak 59 liftova, od čega pet na dva sprata i 12 “setova” pokretnih stepenica. Kako bi se izbjegla potreba za predugim kablovima, ni jedan lift neće ići od prizemlja do vrha zgrade, već će postojati tri “nebeske platforme” na kojima će se mijenjati liftovi. Očekuje se da će zgrada biti energetski vrlo štedljiva i u tu svrhu koriste se najnovije tehnologije.

U gradnji će biti korišteno čak 80.000 tona čelika, 11 puta više nego ima željeza u Eiffelovom tornju. Glavni izvođač radova je tvrtka Saudi BinLadin Group, koju je 1931. osnovao šeik Mohamed bin Laden, otac ubijenog čelnika terorističke organizacije Al-Qa'ida, Osame bin Ladena..
avaz.ba

Komentari

komentara

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close