Reality programi: Bijeg od stvarnosti i urušavanje morala kod ljudi

Reality programi nameću loše ponašanje kao dobro i društveno prihvatljivo

Medijska scena u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko mjeseci prepuna je televizijskih emisija koje u svome sadržaju nude nemoral, prosto i vulgarno ponašanje. „Veliki brat“, „Farma“ i mnoge druge slične emisije dio su medijske svakodnevnice. Da stvar bude društveno pogubnija ovakve emisije prikazuju se po cijeli dan, uključujući i večernje termine od 20 sati, kao najgledanije televizijske termine kada su cijele porodice na okupu i gledaju televiziju.

„Veliki brat“, „Farma“ i slične emisije jedino što mogu gledateljima ponuditi su eksplicitne erotske scene, vrijeđanje, psovke i omalovažavanje pojedinaca na sve moguće načine. Cilj takvih emisija jeste da se nametne sistem ponašanja koji mlađim generacijama treba biti model za njihovo ponašanje i život.

Živimo u vremenu kada se loše nastoji prikazati kao dobro. Kada se loši ljudi prikazuju dobrim ljudima, i kada se loše ponašanja nastoji prikazati kao dobro ponašanje. Veliki brat, Farma i slične emisije najbolji su dokaz za to.

Regulatorna agencija za komunikacije bez velikih ovlasti

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) nema mehanizme zabrane emitovanja pojedinih programskih sadržaja uključujući i reality emisije.

– Agencija ne izdaje posebne dozvole televizijama koje emituju reality programe, ali je bitno naglasiti da ukoliko se nosilac dozvole odluči da ih emituje, bez obzira ko producira ove emisije, nosilac dozvole snosi krajnju odgovornost u kontekstu poštivanja pravila i propisa Agencije. Stoga, iako regulatori nemaju mehanizme da zabrane emitovanje reality emisija, imaju mehanizme da sankcionišu kršenje prava maloljetnika kroz emitovane sadržaje, ali neophodno je istovremeno raditi na podizanju svijesti i edukaciji onih koji proizvode i plasiraju medijske sadržaje, kao i samih korisnika medijskih usluga, gledatelja, uključujući i roditelje maloljetnih lica – kazala je u razgovoru za Preporod Amela Odobašić, rukovodilac Odjela za odnose s javnošću RAK-a.

Međutim, Regulatorna agencija za komunikacije u prošlosti je provela nekoliko postupaka kršenja pravila koji su se odnosili na reality emisije i izrekla sankcije u rasponu od upozorenja do novčanih kazni, što je imalo za rezultat da su TV stanice koje su emitovale ove programe samovoljno izvršile korekcije termina emitovanja.

Gostovanje Vojislava Šešelja

– Trenutno je Agenciji dostavljen jedan prigovor na reality program „Maldivi“ koji se emituje na OBN TV u vezi sa emitovanjem neprimjerenog sadržaja, te nekoliko prigovora na gostovanje Vojislava Šešelja u „Farmi“ koja se emituje na TV Pinku. Provođenje procedura vođenja slučaja je u toku. Regulatorni okvir kojim se uređuju programski principi naših nosilaca dozvola, odnosno Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija ne sadrži specifične odredbe koji se direktno tiču reality emisija. Ograničenje u smislu termina emitovanja se primjenjuje na ovaj kao i na bilo koji drugi programski format ukoliko on sadrži scene za koje je vjerovatno da bi mogle ugroziti fizički, psihički ili moralni razvoj maloljetnika, te u skladu sa odredbama Kodeksa moraju biti označeni odgovarajućim grafičkim oznakama i vremenski usklađeni sa propisanim terminima – ističe Odobašić.

U skladu sa pravilima Agencije, nosioci dozvola su ti koji su odgovorni za kategorizaciju sadržaja (12+, 16+, 18+), kao i raspoređivanje sadržaja koji podliježe kategorizaciji odgovarajućim terminima emitovanja. Odluku o tome kojom dobnom oznakom će pojedini sadržaj biti označen i u kojem terminu će biti emitovan donosi sama stanica imajući u vidu sam sadržaj programa.

„Koliko god da smo svjesni problema koje emisije ovog tipa nose sa sobom, ipak moramo promijeniti smjer gledanja i staviti u fokus tezu da odgoj djeteta, a kasnije mladog čovjeka, formiranje zrele, odrasle osobe ne kreće od reality emisije na televiziji, već u porodici, a potom sa vršnjacima, učiteljima i nastavnicima u školi. Moramo biti oprezni sa mladim generacijama i obučavati ih i usađivati im poželjne osobine i vrijednosti kako bi oni kao adolescenti i mladi ljudi prepoznali šta je prihvatljivo, a šta ne, koji su pogodni obrasci ponašanja, a koji nisu, te kako bi samostalno reagovali i osudili ovakve programe i posvetili se drugim, istinskim vrijednostima. Ovo svakako nije lahak posao“, zaključuje Sadika Prohić, pedagog i psiholog u razgovoru za Preporod.

Ugrožavanje morala kod ljudi

Psiholozi se slažu da emisije poput „Velikog brata“ i „Farme“, izrazito negativno djeluju na moral i ponašanje mladih.

– Ukoliko se osvrnemo samo na činjenicu da ljudi koji su učesnici u takvim programima najčešće nisu birani na osnovu njihovih životnih uspjeha, mukotrpnog rada i truda, već po broju izvršenih plastičnih operacija, skandala, te spremnosti da svoj život učine javnim, svoju intimu predstave svima bez osjećaja stida i srama, a da je sam koncept osmišljen na razini da se u takvim emisijama pravi što napetija atmosfera među učesnicima, ostvari što veći broj svađa, podmetanja, igrica, laži, te kreira atmosfera neprijateljstva, natjecanja i ljubomore lahko postajemo svjesni da ovakve ideje itekako onemogućuju formiranje zdravog i zrelog identiteta mlade osobe. Takve emisije ne podupiru istinske ljudske vrijednosti, kao ni razvoj odgovornosti, savjesnosti, te socijalizacije formirane na principima međusobnog poštovanja i uvažavanja među ljudima, – naglašava Sadika Prohić, pedagog i psiholog.

Ona dodaje da već formirane zrele ličnosti gledajući ovakve programe usvajaju obrasce ponašanja ljudi koji učestvuju u njima, te one obrasce ponašanja koje su do sada smatrali neprimjerenim, nepristojnim ili čak ponižavajućim. Međutim, vremenom takvo ponašanje počnu posmatrati kao očekivano i normalno.

Svaki ponuđeni reality show na televiziji u vremenu prožetom siromaštvom, nezaposlenošću, kao i brojnim socijalno-ekonomskim i političkim problemima zasigurno se može činiti kao bijeg od stvarnosti i surove realnosti.

– Tu čovjek može pronaći dašak „mira“ prateći živote drugih ljudi i posmatrajući šta čine od svojih života, kako tako lahko iznose svoju intimu u javnost, s kim se svađaju, koga mrze, pa čak do ismijavanja njihovih postupaka pronalazeći satisfakciju i odobravanje prema vlastitim postupcima, ali i osudu „ovih drugih“ jer „mi makar ne iznosimo svoj život javno i trudimo se biti dobri, pošteni i moralni“. Svakako da ovo vodi ka krizi morala, ali odlično oslikava stanje društva, te nam onda prestaju biti važne vrijednosti poput obrazovanja, iskrenosti, morala, poštenja, kada vidimo da je lahko biti poznat, prepoznat i uvažen kao onaj ko se posvađao sa komšijom, pa su detalje te svađe saznali svi, a ne kao neko ko je dugotrajnim radom, trudom i naporom postigao nešto značajno, pa govorimo o dvojnom moralu, te slomljenom sistemu vrijednosti, – objašnjava Prohić.

Islamske vrijednosti

Islam se zalaže za moral, promicanje istinskih ljudskih vrijednosti gdje do izražaja dolazi bogobojaznost, čestitost, moralnost pojedinaca i činjenje dobrih djela. Kao društvo u cjelini svi imamo obavezu i odgovornost da kroz odgojno-obrazovne ustanove, društveni i javni angažman i naše mektebe uložimo dodatne napore kako bismo se izborili za promociju i širenje istinskih ljudskih vrijednosti, koje neće vrijeđati čast pojedinca, kao što to rade reality emisije.

U razgovoru za Preporod pravnik Bilal Jahić naglašava da danas svjedočimo degradaciji uloge televizijskih prijemnika u životima mladih. „Primarnu informacijsku i edukacijsku svrhu ovih medija definitivno je zamijenila svojevrsna poplava ovakvog nakaradnog „reality TV-programa“, koji se po mom mišljenju više i ne može svrstavati pod definiciju klasičnog zabavnog programa koji bi trebao osigurati zdravu zabavu namijenjenu kompletnoj porodici. Bitno je naglasiti da komunikacijska prava i prava na slobodu medija spadaju u temeljna ljudska prava, koja se apsolutno moraju zaštiti i poštovati. Pitanje ograničavanja slobode medija prvi put se postavilo s ciljem zaštite prava djece, što je svoju potvrdu dobilo i kroz odredbe UN-ove Konvencije o pravima djeteta. U tom smjeru ide i odredba člana 19 Pregleda povreda i odgovarajućih kazni koje izriče Regulatorna agencija za komunikacije u kojoj stoji da će se u zavisnosti od broja stanovnika koje pokriva svojim TV-signalom, data TV ili radio stanica kazniti kaznom i do 50.000 KM, ukoliko „u periodu od 6:00 do 22:00 sata emituje programe koji bi ozbiljno mogli narušiti fizički, psihički ili moralni razvoj djece i maloljetnika, uključujući ali ne ograničavajući se na programe koji sadrže posebno izražene seksualne scene, scene nasilja ili teme kao što su zlostavljanje djece ili upotreba droge, obrađene na način koji može biti štetan za djecu“, napominje Jahić.

 

Komentari

komentara