Tragične priče svjedoka pokolja u Ahmićima: ”Kakvo to srce može nekome narediti da ubija ženu, djecu, starce?”

Tragične priče svjedoka pokolja u Ahmićima: ”Kakvo to srce može nekome narediti da ubija ženu, djecu, starce?”

Podsjećamo, pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) su u selu Ahmići, nedaleko od Viteza u srednjoj Bosni, 16. aprila 1993. godine, izvršili ratni zločin protiv bošnjačkih civila. Tom prilikom ubijeno je 116 osoba, među kojima 32 žene i 11 maloljetnika.

Enisa Ahmić svjedočila je pokolju u Ahmićima. Ubijen joj je otac i još nekoliko članova šire porodice, među kojima i tromjesečni bratić.

”Ovdje se ciljano radilo etničko čišćenje. Ubij sve što je muslimansko pa i životinja koja je bila svezana kod muslimana i ona je bivala ubijana”, ispričala je Enisa Ahmić.

Ukupno je ubijeno 116 osoba, među njima 32 žene i 11 djece. Enisa se nada osuđujućoj presudi. ”Da se prvostepena presuda potvrdi. Ne vidim razloga da se kazne smanje, čak šta više, treba ih povećati, jer ko vama može narediti i kakvo je to srce da može nekom narediti da ubija ženu, djecu, starce?”, dodaje Enisa.

Foto: Ferida Likić / Dnevnik.hr
Ferida Likić o zločinu u Stupnom Dolu je svjedočila pred Haaškim sudom. Uspjela je pobjeći iz zapaljene kuće. Razgovor počinitelja ne može zaboraviti.

On se dreknuo na njega i rekao – komandant je naredio da se i beba u bešiki ubije. Onda smo vidjeli, nema izbora, gotovo je. Pitao ga je – kud ćeš s njima, koja je gora kazna. Rekao je – zapalit ćemo ih žive”, ispričala je Likić. U Stupnom dolu ubijen je Feridin muž. Ukupno je stradalo najmanje 36 civila.

FOTO: Safet Nožić/ Dnevnik.hr
Safet Nožić bio je zarobljenik u logorima kod Mostara. ”To je šesti mjesec, vrućina, metalni hangar, 500-600 ljudi unutra, dehidriranje, bez vode. Tri dana bez kapi vode i hrane”, prepričao je Nožić svoja iskustva u logoru.

Kroz logor Helidrom prošle su na hiljade Bošnjaka. Prema tvrdnjama haškog tužilaštva najmanje 54 osobe je ondje i poginulo.

”Ja kao laik i kao građanin i kao svjedok mučenja očekujem da bude pravedna i da se to prezentira, a historija je ta koja će u nekom naknadnom vremenu posložiti detalje”, ističe Nožić.

 

(Bportal.ba/Dnevnik.hr)

Komentari

komentara