U NJEMAČKOJ 1,1 MILION LJUDI SA PROSTORA BIVŠE JUGOSLAVIJE.

Stanovništvo iz bivše Jugoslavije predstavlja drugu grupu stranaca koji žive u Njemačkoj po brojnosti, odmah nakon onih iz Turske, pokazuju statistički podaci Saveznog zavoda za statistiku Njemačke.

Prema tim podacima, vrhunac doseljavanja iz bivše Jugoslavije desio se u periodu 1995-1996. godina, da bi taj broj do 2011. opadao, nakon što je Njemačka ciljanim politikama nastojala vratiti te ljude iz Njemačke u njihove matične zemlje. Većina tih ljudi se iselila u Sjedinjene Države i Kanadu, dok se dio vratio na Balkan. Međutim, od 2011. godine, nakon dramatične promjene njemačke politike, koja je iz demografskih razloga ponovo počela podsticati politiku doseljavanja u Njemačku, dolazi ponovo do dramatičnog rasta doseljavanja iz zemalja bivše Jugoslavije, pišu nezavisne.com.

Prema grafičkom prikazu njemačkog zavoda, vidi se da se radi o najvećem rastu u historiji doseljavanja građana iz bivšeg jugoslovenskog područja. U samo četiri godine broj “eksJugoslovena” povećan je sa gotovo 900.000 na 1.180.000 ljudi. Kada se radi o građanima BiH koji žive u Njemačkoj, a nisu se odrekli bh. pasoša, njih je u toj zemlji prošle godine živjelo 172.560, od čega se 90.390 odnosi na muškarce.

Ukupno gledano, više od 55 posto otpada na žene, dok ih je oko 45 posto u dobi između 20 i 45 godina.  Srbijanaca je 2016. godine bilo 223.100, a godinu dana ranije 230.472. Smanjenje broja može se objasniti time što je dio njih vjerovatno preuzeo njemačko državljanstvo. Iako je, apsolutno gledano, više građana Srbije od građana BiH, u odnosu na broj stanovništva iseljenih građana BiH je znatno više, ako računamo po glavi stanovnika.

Pedantna njemačka statistika naše građane podijelila je i po starosnim grupama, pa iz tih podataka vidimo da je u datom periodu u Njemačkoj živjelo 3.415 beba iz BiH, dok je tinejdžera oko 20.000. Kada se radi o stanovništvu u najproduktivnijim godinama, u periodu od 20 do 45 godina, riječ je o 77.755 ljudi, dok njih oko 49.000 ima između 45 i 65 godina. Penzionera iz BiH u Njemačkoj je oko 14.000, a njih desetero je starije od 95 godina.

Ipak, većina stručnjaka slaže se da ovi podaci ne obuhvataju kompletan broj, s obzirom na to da ima i ljudi koji u Njemačkoj rade na crno i koji se ne registriraju kod zvaničnih institucija, pišu nezavisne.com. Hasan Šehović, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH, kaže da su i sami zabilježili podatke koji potvrđuju da je u zadnjih nekoliko godina trend iseljavanja iz BiH povećan, a da su razlozi prevashodno ekonomske prirode.

– Posebno zabrinjavajuće je to da se tu radi, pored mladih obrazovanih, i o radnicima koji bi trebalo najviše da doprinesu ekonomskom razvoju BiH, a upravo je oni najviše napuštaju. Svi ti ljudi traže posao i perspektivu, a u BiH, nažalost, posla nema. Kad je takva situacija, iseljavanje je neminovno – kaže on.  On je podsjetio na podatak Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH da je 90.000 ljudi u zadnje dvije godine napustilo BiH.

– Prema našim evidencijama, oko 80 posto njih je u Njemačkoj i Austriji, gdje ima mnogo naših ljudi koji im pomažu da se tamo lakše snađu – istakao je Šehović.  Pored ekonomskih razloga, kao razlog iseljavanja Šehović posebno ističe političke tenzije koje su, kako kaže, prisutne na cijelom Balkanu.

– Kad bi došlo do smanjenja tih tenzija, posebno među političarima, stvorila bi se zdravija klima da strani investitori više dolaze i tako otvore nova radna mjesta – zaključio je on..