ULOGA ALIJE IZETBEGOVIĆA NA PUTU PREMA SAMOSTALNOJ BIH BILA JE ODLUČUJUĆA

Alija Izetbegović uložio je velike napore kako bi međunarodna zajednica podržala njenu nezavisnost, istakao je Hasan Čengić u razgovoru za AA uoči jedanaeste godišnjice smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića koja se obilježava u nedjelju, 19. oktobra

Razgovarao: Bedrudin Brljavac 

Hasan Čengić, jedan od osnivača Stranke demokratske akcije (SDA), bivši zamjenik ministra odbrane FBiH i pomoćnik komandanta Vrhovnog štaba Armije BiH i jedan od najbližih saradnika prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alije Izetbegovića, kazao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) uoči 11. godišnjice smrti Alije Izetbegovića koja se obilježava u nedjelju, 19. oktobra, da je Alija hrabro podnosio zatvorsko vrijeme gdje je boravio nekoliko godina.

“Alija Izetbegović je zatvor podnosio stoički, muški i hrabro. Družio se sa svim zatvorenicima i bio je vrlo popularan među zatvorenicima. Bio je pravnik pa im je vrlo često pisao žalbe i molbe. Tako je Alija u zatvoru funkcionirao kao narodni ili zatvorski advokat za sve što je bilo potrebno. S druge strane, sa najboljim prijateljima, s kojima je bio osuđen, koristio je vrijeme da raspravlja o tome šta bi se moglo i trebalo raditi nakon što se iziđe iz zatvora. A posebno je vrijeme odvajao na raspravu o razvoju događaja u Jugoslaviji i o tome na koji način se može i treba pozicionirati BiH u tim događajima”, rekao je Čengić. 

Napominje da je uloga Alije Izetbegovića u osamostaljenju Bosne i Hercegovine bila vrlo važna jer je, kako kaže, uložio velike napore kako bi međunarodna zajednica podržala njenu nezavisnost.

“Alijina uloga je bila važna, odnosno odlučujuća u jednom procesu koji se dogodio. Alija je bio jedan od manjeg broja ljudi koji su inicirali formiranje Stranke demokratske akcije (SDA). U prvoj fazi rada stranke nakon izbora 1990. godine, Alija je bio nosilac ideje o razgovorima o budućoj Jugoslaviji i traženju rješenje o unutarnjoj reogranizaciji Jugoslavije kako ne bi izbili bilo kakvi konflikti, sukobi i eventualno rat. Kako taj proces nije uspio i kako je došlo do disolucije, predvodeći SDA i u saradnji sa drugima, ali i su razlikama sa drugima u BiH, Alija je morao formirati varijantu, ili samostalna BiH ili velika Srbija. Zahvaljujući ideji o referendumu na kojem je 64 posto svih upisanih građana na biračkim spiskovima, glasalo za samostalnu BiH, na taj način BiH je dobila svoju samostalnost”, istakao je Čengić dodajući kako su tome prethodili dugi niz aktivnosti i razgovori unutar BiH, regionu ali i sa značajnim međunarodnim faktorima, u Evropi i Americi, a posebno sa Vatikanom.

“Alija je uspio da osigura podršku Vatikana za samostalnu BiH što je bilo jako značajno za podršku Hrvata-katolika u BiH ideji samostalne BiH. Procesu koji je historijski, ključno je bilo Alijino formuliranje ideja oko zajedničkog života u Jugoslaviji, ali reformiranoj demokratskoj i multietničkoj. Kako ta ideja nije uspjela, Alija je zajedno sa SDA bio na čelu svih procesa u pravcu međunarodnog priznavanja BiH”, kazao je Čengić.

Na kraju napominje kako je Alija ipak, zajedno sa građanima BiH, ali i sa prijateljima BiH u svijetu pomogao da BiH na kraju postane nezavisna i samostalna država.

“Da je taj proces išao jako teško to je jasno, ali da je bio izuzetno uspješan to se može vidjeti vrlo jednostavno. Referendum je proveden početkom marta, u aprilu je proglašena nezavisna BiH, 7. aprila SAD i EU su priznale BiH, a 22. maja BiH je primljena u Ujedinjene nacije (UN). Ako to uporedite sa procesom međunarodnog osamostaljena Kosova, koje godinama ima taj proces, i koje je imalo snažnu podršku Zapada na čelu sa SAD-om, a Kosovo ni danas nije primljeno u UN, onda je jasnije shvatiti kako je bila teška uloga koju je Alija imao, ali je zajedno sa gađanima BiH i velikim prijateljima BiH izvan zemlje uspio proći kroz taj proces”, istakao je jedan od najbližih saradnika rahmetli Alije Izetbegovića.

Anadolija