AI: Kako bogati provode vakcinalnu diskriminaciju

Bogate zemlje su kupile više od 50 posto vakcina iako čine tek 16 posto svjetske populacije, dok farmaceutske kompanije odbijaju dijeliti znanje i tehnologiju.

Farmaceutske kompanije i bogate zemlje ugrožavaju živote ljudi u vrijeme kada je sve vidljivija nejednakost kod cijepljenja.

Bogate zemlje su kupile više od 50 posto cjepiva iako čine tek 16 posto svjetske populacije, dok farmaceutske kompanije odbijaju dijeliti znanje i tehnologiju.

Potezi farmaceutskih kompanija i bogatih zemalja uzrokuju da milijarde ljudi izloženih korona virusu vjerojatno neće dobiti nijednu dozu cjepiva u ovoj godini, naveo je Amnesty International u pozivu za univerzalnim pristupom cjepivima.

Ta organizacija za zaštitu ljudskih prava poziva farmaceutske kompanije da dijele svoja saznanja i tehnologiju kako bi se moglo maksimalizirati cijepljenje diljem svijeta.

Obustaviti ‘vakcinacijski nacionalizam’

Istodobno se pozivaju bogatije zemlja da obustave takozvani nacionalizam u cijepljenju te da zajedno osiguraju da oni koji su najugroženiji odmah dobiju pristup cjepivu.

“Sada imamo opasnu situaciju s globalnim nejednakostima u pristupu cjepivu, što je izvan kontrole. Bogate zemlje su kupile ili kupuju velike količine cjepiva, dok ostatak svijeta ima problema uopće otpočeti proces cijepljenja. Svi ljudi zaslužuju da imaju pristup cijepljenju, što je dio ljudskih prava na zdravstvenu zaštitu i tu nema mjesta za diskriminaciju”, kaže Stephen Cockburn, voditelj Odjela za ekonomska i društvena prava u Amnesty Internationalu.

Bogate zemlje kupile više od pola zaliha postojećih cjepiva iako na njih otpada tek 16 posto svjetskog stanovništva.

Te su zemlje nabavile preko 60 posto doza do sad, dok u preko 100 zemalja još uvijek nije cijepljena nijedna osoba.

Reklama

Milijarde dolara poreznog novca utrošeno je kako bi se pomoglo kompanije kao što su AstraZeneca, Moderna ili Pfizer i BioNTech da razviju cjepiva, ali te, kao i preostale kompanije, odbijaju podijeliti rezultate s drugima.

Kampanja za podjelu znanja i tehnologije

To znači da mnoge farmaceutske kompanije nemaju pristup tim saznanjima, što bi im pomoglo u proizvodnji vlastitih cjepiva, što bi, opet, moglo povećati zalihe kako bi i zemlje s manje novaca imale pristup cjepivima.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je u svibnju 2020. godine uspostavila C-TAP, odnosno COVID-19 Technology Access Pool, kako bi kompanije mogle svoja saznanja podijeliti s drugima i kako bi ljudi diljem svijeta mogli brže doći do cjepiva.

Do sada nijedna farmaceutska kompanija to nije učinila.

Cijela situacija je doprinijela produbljavanju podjele među zemljama, uz izbjegavanje nekih država da ispoštuju ljudska prava uskraćivanjem drugima pristup cjepivima, poručio je Amnesty International.

IZVOR : AL JAZEERA

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close