Bolest

Bolest je jedna od stalno pratećih pojava i sudbina ljudi u svim generacijama, vremenima i na svim mjestima.

Ona je, zapravo, univerzalna pojava u historiji ljudskoga roda. Nijedna ljudska epoha nije lišena bolesti i, shodno tome, bolesnih ljudi. Isto kao što je smrt stalna pratilja ljudskoga života, tako je i bolest stalna pratilja ljudskoga zdravlja. Dakako, čuvati zdravlje je prvorazredna ljudska dužnost, ali ma kako ga i koliko čuvali, ipak se razbolimo i budemo bolesni, odnosno potrebno nam je liječenje koje je, isto tako, stroga obaveza. Mnogo je faktora koji ugrožavaju i razaraju ljudsko zdravlje i dovode do oboljenja i bolesti, ali uvijek je potrebno imati na umu da je preventiva i pravilan način ishrane i života temelj naše medicine i odbrane od oboljenja. Ovo je očigledna činjenica o kojoj su saglasni svi medicinski stručnjaci u svijetu.

Ipak, nužno je ovdje izdvojiti jedan uzrok bolesti koji je odlika i karakteristika vremena u kojem živimo, a koji nije bio prisutan u epohama iza nas. Naime, danas nam je svima poznato da su u znatnoj mjeri zagađeni oni bitni elementi koji omogućuju sami ljudski život: zemlja, voda i zrak. Njihovo zagađenje dovelo do oboljenja mnogih biljnih i životinjskih vrsta, a onda i do ljudskih. Glavni uzročnik ovakvog stanja je – čovjek. Da, čovjek je doveo u pitanje život mnogih biljaka, životinja, pa i samoga sebe. A rezultat toga su dramatične klimatske promjene (kojih smo svjedoci i bit ćemo to, nažalost, sve više u budućnosti) koje nesumnjivo utječu na ljudsko zdravlje i raspoloženje.

Mered i merdā

Kur’anski izraz za bolest je mered. Ovaj izraz još znači: oboljenje, slabost, tama, sumnja, nevjerovanje, obmana, gubitak (Muftić, 1410). U Kur’anu je spomenut na trinaest mjesta, od kojih je jedanaest puta u okviru iskaza: fi kulubihim mered / bolest je u njihovom srcima (v. npr.: el-Bekare, 10; el-Ma’ide, 52; el-Enfal, 49; et-Tevbe, 125; el-Hadždž, 53). Ovaj iskaz se u komentarima Kur'ana tumači u značenju vjerske sumnje i nema nikakvu fizičku konotaciju, iz čega možemo derivirati zaključak da Kur'an više naglašava duhovnu ili moralnu nego tjelesnu bolest. U mnogim komentarima Kur’ana duhovne ili moralne bolesti protumačene su u značenju: nevjerništva (kufr), mnogoboštva (širk), zablude (dalāl), licemjerstva (nifāk), pretvaranja (rijā’) sumnje (šekk), zavidnosti (hased), mržnje (bugdā’), neprijateljstva (gill) i sl. (Ibn Kesīr, Tefsīr, 1/69; Zamahšeri, el-Keššāf, 46; Ševkani, Fethu l-kadīr, 30-31).  Izraz merīd (bolestan) naveden je u Kur’anu pet puta, isto kao i izraz merdā(bolesnici). Korijen m-r-ḍ, odakle se deriviraju navedeni izrazi: maraḍ, marīḍ  i marḍā, ukupno se spominje na dvadeset i četiri mjesta u Kurʼānu; jedanput i u formi glagola mariḍa (biti bolestan, u: eš-Šu'ara’, 80) (Abdulbaki, el-Mu‘džemu l-mufehres, 762).

Značenje riječi mered u Kur’anu

Riječ mered u Kur’anu ima slijedeća tri značenja:

1) mered = bolest tijela (meredu l-beden): A onoga među vama koji se razboli (merīdan) ili ga glavobolja muči… (el-Bekare, 196); Nemoćni i bolesni (merdā) neće… (et-Tevbe, 91); …nije grijeh bolesnom (merīdi)… (el-Feth, 17);

2) mered = sumnja (eš-šekk): U njihovim srcima je sumnja (mered), a Allah njihovu sumnju (meredan)još povećava (el-Bekare, 10); A što se tiče onih u čijim srcima je sumnja (mered), ona im je nevjerovanje na nevjerovanje dodala (et-Tevbe, 125); Ti si mogao da vidiš one čija su srca sumnjičava(mered) kako te gledaju (Muhammed, 20);

3) mered = grijeh, griješenje (el-fuūr): …pa da požudu osjeti onaj u čijem je srcu grijeh (mered)(el-Ahzab, 32); Ako ne prestanu licemjeri, i oni u čijim srcima grijeh je (mered)… (el-Ahzab, 60).

Neki klasični učenjaci i semantičari Kur'ana (npr. Ibn Sellam, Et-Tesārīf…, 114, i Damagāni, Islāhu l-vudžūh…, 2/210) navode i četvrto značenje riječi meredel-džerāh, tj. rane ili povrede, kao što je u ajetu: Ako ste bolesni/ranjeni (merdā), ili na putu ste… (en-Nisa’, 43; el-Ma’ide, 6), dok drugi ovo značenje ubrajaju u ono prvo spomenuto, smatrajući da je rana ili povreda vid bolesti. ”Onima koji su upućeni u arapski jezik i kur’anske znanosti nije teško prepoznati kada mered označava bolest, a kada nema to značenje. Crta koja razdvaja jedno od drugog značenja je, prema mišljenju mnogih, zlatno kur’ansko semantičko pravilo: kada se riječ meredun (merīdunmerdā) nađe u ajetima koji regulišu propise, onda ono ima značenje tjelesne bolesti” (J. Ramić, Kako prevoditi Kur’an, 12).

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close