Bolesti i štetočine maline

Virusne bolesti

Kao prenosioci virusnih bolesti (vektori) najčešće  se  javljaju  lisne  uši, nematode, polenov prah i sjeme, a kod podizanja zasada maline najvažnije je obezbjediti zdrav bezvirusan sadni materijal. Virus prstenaste pjegavosti prenosi se nematodama i sjemenom. Na lišću se javljaju svijetlozelene prstenaste pjege.

Virus nekrotične mrežavosti lišća maline prenose lisne uši (mala zelena uš – Aphis idaei). Karakterističan simptom je naboranost lišća maline. Virus žbunaste kržljavosti prenosi se polenom, sjemenom i kalemljenjem. Izdanci su kržljavi, lišće žuto i plod deformisan. Otporna sorta je Vilamet, a osjetljiva Miker.

Sprečavanje virusnih bolesti postiže se prije svega zdravim sadnim materijalom, gajenjem otpornih sorata i suzbijanjem lisnih ušiju.

Gljivične bolesti

Venuće pupoljaka i rodnih grančica (Didymella applanata). Simptomi su da kora postaje   tamnosiva, puca, cijepa se i otpada tokom jeseni i zime, dolazi do prijevremenog sušenja i opadanja lišća, venuća pupoljaka i rodnih grančica.    Zaštita  prskanjem  preparatima  na bazi bakra. Otporna sorta-Miker.

Smeđa pjegavost maline  (Sphaerulina rubi). Na naličju lišća javljaju se svijetloplave kružne pjege, lišće žuti i ranije opada. Prezimljava u opalom lišću i izdancima. Kiša i rosa pospješuju širenje bolesti. Zaštita bakarnim preparatima.
 
Nekrotična pjegavost – plamenjača (Leptosphaeria coniothyrium).   Parazit je rana, oštećuje provodno tkivo tokom zime. Izumiru pupoljci, venu grančice i izdanci. Pogoduje vlažno i toplo vrijeme. Preporučuje se orezivanje i uklanjanje oboljelih izdanaka, spaljivanje i prskanje bakarnim preparatima.

Antraknoza  (Elsinoe veneta).   Napada izdanke, cvjetove i plodove. Javljaju se  kružne eliptične svijetlosive pjege na izdancima. Kiša pospješuje razvoj bolesti. Suzbijanje kao didimela.

Plamenjača (trulež) korijena maline (Phytophthora fragariae var. rubi). Razara korijenov sistem, a na  mladim izdancima javljaju se tamne ulegnute  pjege,  izdanci  venu  i  propadaju. Vilamet je osjetljiva sorta.    Spriječava se upotrebom zdravog sadnog materijala, dreniranjem i fumigacijom zemljišta prije sadnje.

Traheoverticilioza maline (Verticillium alboatrum). Patogen živi u zemljištu, napada oko 200 biljnih vrsta. To  je  bolest sprovodnih sudova koji potamne (zapušeni su), biljka vene i lišće otpada od vrha na dole. Kiselost zemljišta i podvodni tereni pospješuju razvoj bolesti, ako i obilne padavine.  Zbog  ove  bolesti  je  važno primijeniti  preporučeni  plodored. Veoma je značajno obezbjediti zdrav sadni materijal. U Srbiji se ova bolest naglo širila u periodu od 1999 – 2002 godine.

Suva trulež (Botritis cinerea).   Javlja se trulež plodova i stabla maline. Parazit prodire u stablo prije, u toku i poslije  cvjetanja, a štete se ispoljavaju na plodovima.  Preporučuju se dva prskanja, prije cvjetanja i odmah poslije precvjetavanja.  Preparati:  Ronilan,  Muthos, Teldor.

Bakterijalni rak korijena (Agrobacterium tumefaciens).- Ovo je jedino značajnije bakterijalno  oboljenje  maline.  Bakterija prodire kroz rane i oštećenja podzemnih organa. Javljaju  se   zadebljanja   (tumori)   i   zaražena biljka ugine.  Mjere zaštite su upotreba zdravog sadnog materijala i zdravo nezaraženo zemljište.

Štetočine maline

Malinina buba  (Byturus tomentosus). Napada vrhove izdanaka, cvjetne pupoljke, cvjetove i plodove. Prezimljava u zemljištu, ženka polaže jaja  u cvijet i mlad plod.  Larve se razvijaju  u  plodovima  maline.  Hemijsko suzbijanje se ne smije primijeniti jer je tada malina u cvijetu. Preporučuje se stresanje, sakupljanje, spaljivanje insekata i obrada zemljišta.

Malinin cvjetojed (Anthonomus rubi). Prezimljava kao odrasli u zemljištu, polaže jedno jaje u cvjetni pupoljak, pravi zarez na cvjetnoj    dršci,     a larva se razvija u uvelom cvjetnom pupoljku. Suzbijanje identično kao za malininu bubu.

Malinin prstenar  (Agrilus rubicola). Razvija jednu generaciju. Larva prezimljava u u srži izdanaka. Imago u junu polaže jaja na koru mladih izdanaka, larve prave hodnike, zadebljanja   i   vrhovi   izdanaka   se lome. Spriječava   se    upotrebom zdravih sadnica, orezivanjem i tretiranjem hemijskim preparatima.

Malinin korebus (Corebus rubi).    Larva prezimljava u korijenu, a u vegetaciji buši spiralne hodnike u izdancima prema gore, koji se suše i lome.  Imago se javlja u maju. Suzbijanje isto kao za prstenar.

Malinin moljac (Incurvaria rubiella). Gusjenica je tamno crvene boje, hrani se nabubrelim popoljcima. Ima jednu generaciju, a štetnost se ogleda u smanjenju prinosa i do 50 %.  Suzbijanje hemijskim preparatima.

Malinina muha galica (Lasioptera rubi). Prezimljava kao larva u galama  u izdanku. Ima jednu generaciju. Imago leti od maja do avgusta. Na mjestu ubušivanja larve u izdanku obrazuje se gala (guka) i izdanak se lako lomi.  Suzbija se izborom zdravih sadnica i orezivanjem i spaljivanjem izdanaka sa galama.

Malininna  mušica (Thomasiniana  theobaldi). Ima 3 – 4 generacije. Larva prezimljava u zemljištu.  Leptiri polažu jaja u pukotine kore izdanaka, larve se ubušuju u izdanke i za 10 – 15 dana završavaju razviće, odlaze u zemlju i preobraze se u lutju. Štete su na izdancima, napadnuto tkivo nekrotira i to su ulazna vrata za patogene gljive (Didymella …).  Može da uništi i 90 % roda. Suzbijanje se izvodi obradom zemljišta, orezivanjem i hemijskom zaštitom.

Malinin staklokrilac  (Bembecia hylaeformis). Ima jednu generaciju. Gusjenica prezimljava u korijenu, leptiri lete od maja do avgusta. Gusjenice se ubušuju u srž izdanaka i grade dug hodnik od korijena do vrha.   Zaštita se izvodi orezivanjem izdanaka do zemlje i spaljivanjem.

Mala zelena lisna uš (Aphis idaei). Najštetnija uš na malini i ima 7-8 generacija. Siše sokove iz zeljastih dijelova, kovrdža lišće i dobija se slab kvalitet ploda. Vektor je virusa. Važno je obaviti zimsko prskanje maline mineralnim uljima (Galmin, Oleometion, Galpar).

Majski gundelj (Melolontha melolontha).   Odrasli insekti oštećuju lišće, a larve korijen. Najveće  štete  nastaju  u  trećoj godini razvića. Suzbija se mehaničkim sakupljanjem  odraslih,   obradom zemljišta i primjenom zemljišnih insekticida.

Crveni pauk (Tetranichus althaeae). Živi na naličju lišća, starije larve su žute. Napadnuto lišće postaje crvenkasto. Suva i topla ljeta su povoljna  za  razvoj  ove  grinje.  Suzbija  se prskanjem akaricidima (Mitac, Omite, Neoron, Ortus, Demitan) u periodu kad larve počinju da se pile.

Malinina grinja galica   (Phillocoptes gracilis). Ima više generacija. Posljedice napada su da listovi žute, naravni su i plodovi propadaju. Suzbija se isto kao crveni pauk.

Štetne nematode (Longidorus, Xiphinema). Nematode su    paraziti i vektori virusa. Napadnute biljke zaostaju u porastu, a izdanci se ponekad suše.   Spriječava se zdravim sadnim materijalom i izborom nezaraženog zemljišta.

Štetni glodari –   Poljski miš (voluharica)   (Microtus arvalis).  Miševi se najčešće javljaju na neobrađenom, zakorovljenom  zemljištu,   uz međe i pašnjake. Treba ih suzbijati u poznu jesen kad ponestane hrane. Primijenjuju se mamci od pšenice,  ječma,   prekrupe   i   sitno   isječenih jabuka, sve to pomiješano sa cinkfosfidom. Mamci se stavljaju u mišje rupe.

Poljoprivrednik.org

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close