BOŠNJACI U SRBIJI ĆE KROZ POPIS STANOVNIŠTVA POBOLJŠATI SVOJ POLOŽAJ

Bošnjaci su autohtono stanovništvo na jugozapadu Srbije i sjeveru Crne Gore, odnosno u historijskoj regiji Sandžak.

Sandžak je podijeljen između Srbije i Crne Gore Balkanskim ratovima. Šest općina nalazi se u Srbiji (Novi Pazar, Sjenica, Tutin, Prijepolje, Priboj i Nova Varoš), a sedam u Crnoj Gori. Na osnovu popisa iz 1991. godine broj stanovnika Sandžaka iznosio je 420.000, od toga 278.000 u Srbiji i 162.000 u Crnoj Gori, a Bošnjaci su činili 54 posto stanovništva.

Migracijama zbog loše ekonomije i represije režima u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu Sandžak je postao izraženo depopulacijski prostor u proteklih 30 godina što je nastavak ranijih procesa iseljavanja.

Novi Pazar je kulturno i političko središte Bošnjaka Sandžaka. Pored, Sandžaka Bošnjaci u Srbiji žive u Malom Zvorniku, Šabcu, Loznici, Krupnju, Nišu te Beogradu i Vojvodini. Bošnjaci su treći narod po brojnosti, odnosno druga nacionalna manjina u Srbiji nakon Mađara. S obzirom da je dio Bošnjaka bojkotovao popis 2011. godine, njegove podatke uzimamo s rezervom, a tek rezultatima popisa koji je odgođen na jesen dobiti ćemo pravu demografsku sliku Bošnjaka u Srbiji.

  • Jezik demografskih brojki je veoma moćan i ima višestruki značaj, kao i višestrane posljedice. Umanjivanje brojčanog stanja jednog naroda, je jednako umanjivanju značaja, tretmana i uloge tog istog naroda u državi u kojoj živi. Također, utječe na količinu finansijskih sredstava koje država raspoređuje po sandžačkim gradovima i općinama, na broj potencijalnih radnih mjesta, na ekonomska ulaganja i ostale stavke koje su od vitalnog značaja za naš narod. Također utječe i na naš tretman u očima međunarodnih faktora, i pri razmatranju pitanja rješavanja statusa Sandžaka i sandžačkih Bošnjaka – kaže za Preporod.info Esad Rahić, sandžački historičar, o posljedicama bojkota popisa 2011. godine.

Bošnjaci među manjinama imaju najjači natalitet, ali s druge strane iseljavanje je zadnjih godina intenzivno što anulira prirodni rast populacije.

  • To je vrlo delikatno i kompleksno pitanje, na koje će definitivan odgovor dati predstojeći popis stanovništva. Hvala Bogu, kod sandžačkih Bošnjaka natalitet je na zavidnom nivou. Ali i iseljavanje stanovništva i migracije, prije svega iz ekonomskih razloga, su zabrinjavajuće. Bojim se da učinak nataliteta anulira učinak migracija. Sandžak je područje lišeno i domaćih i stranih investicija. Mlada generacija ovdje, pod ovakvim okolnostima, nema nikakvu perspektivu. Prinuđena je trbuhom za kruhom da odlazi u pravcu Zapada da bi osigurala egzistenciju sebi i svojoj porodici. Što je još tragičnije, nema nikakvih pozitivnih najava i naznaka da će se katastrofalna ekonomska pozicija Sandžaka i sandžačkih Bošnjaka u budućnosti poboljšati. Da nije ovih negativnih migracionih kretanja, udio bošnjačkog stanovništva u ukupnoj strukturi stanovništva bi se sigurno kontinuirano povećavao – smatra dr. Rahić.

Iako je historijsko ime Bošnjaka vraćeno 1993. godine, i dalje se znatan dio Bošnjaka u domovinskim zemljama na popisima deklarira s velikim “M”.

  • U Republici Srbiji se 2011. godine 145.278 stanovnika izjasnilo da su Bošnjaci, što čini 2,02 posto stanovništva, a 22.301. stanovnik se izjasnio kao Muslimani, odnosno 0,31 posto populacije Republike Srbije. Iste godine u Republici Crnoj Gori se 53.605 izjasnilo kao Bošnjaci što je 8,65 posto, stanovništva ove države, a 20.537 stanovnika se izjasnilo kao Muslimani, što je 3.31 posto od ukupnog stanovništva Crne Gore. Ovo je još jedna od tragedija našeg naroda. Kao što vidimo, to je procentualno još više izraženo u Crnoj Gori nego u Srbiji. Nadamo se da će se na ovogodišnjem popisu stanovništva naš narod konačno u potpunosti izjasniti pod nominacijom Bošnjaci i da će se prevazići situacija sa prethodnog popisa – dodaje Rahić.

Dr. Rahić poručuje da se ne smije samo pasivno čekati da se to samo od sebe dogodi, te je potrebno da vrijeme do popisa mora proteći u znaku dinamičnih i plodotvornih aktivnosti u cilju edukacije Bošnjaka i njihovog usmjeravanja u očekivanom i željenom pravcu nacionalnog izjašnjavanja.

U Sandžaku se zadnjih godina dešava jedan neobičajan proces koji može imati dugoročne negativne posljedice po Bošnjake.

  • Aktivnosti među sandžačkim Bošnjacima, naročito na Pešterskoj visoravni, a sve u cilju njihovog izjašnjavanja da su Albanci traju već nekoliko godina. Pri tom se agitatorski i asimilatorski aktivisti i misionari pozivaju na doseljavanja jednog dijela albanskih doseljenika na ove prostore početkom XVIII vijeka, koji su se već za nekoliko decenija utopili u brojčano, kulturno i jezički dominantno starosjedilačko bošnjačko stanovništvo. Točak historije se ne može vratiti tri stoljeća unazad, iako neki misionari s Kosova vjeruju da može. Naredni popis stanovništva će pokazati da je sav trud koji su uložili propao i da je bio uzaludan. Nažalost, negativne posljedice rada ove grupe ljudi s Kosova će ostati u smislu narušavanja tradicionalno prijateljskih odnosa između bošnjačkog i albanskog naroda. Kao što mi ne možemo ponovo pretvoriti u Bošnjake asimilirane Bošnjake na Kosovu, tako će porazno proći i ova njihova misija u Sandžaku. Možda će se par desetina ljudi izjasniti kao Albanci iz ličnih interesa koje im je to trenutno donijelo, ali ništa više od toga. Mi smo ipak nacionalno homogen narod, koji ne može razbiti nikakvo djelovanje sa strane – zaključuje dr. Rahić.

Nacionalne manjine u Srbiji su organizovane kroz nacionalna vijeća koja se biraju na zasebnim izborima.

  • Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) se uveliko priprema za predstojeći popis stanovništva u oktobru i već ima započete aktivnosti vezane za popis. Početkom februara predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća dr. Jasmina Curić sa saradnicima posjetila je Republički zavod za statistiku i tom prilikom se susrela sa rukovodstvom Zavoda zaduženim za popis stanovništva. Prisutni su se dogovorili da će se nacionalna vijeća uključiti i pomoći Republičkom zavodu za statistiku u prevođenju materijala za popis na jezicima nacionalnih manjina i pružiti podršku medijskoj kampanji za popis, te će u tom cilju biti sinhronizovane aktivnosti između Zavoda i nacionalnih vijeća – izjavio je Emir Bihorac iz Bošnjačkog nacionalnog vijeća za Preporod.info.

Dr. Curić je u ime Koordinacije nacionalnih vijeća iznijela zahtjev da nacionalna vijeća aktivno učestvuju u radu tijela koja organizuju popis i to na svim nivoima, od republičkog preko pokrajinskog pa do gradskog i opštinskog.

  • Zahtjev je odobren i BNV i ostala nacionalna vijeća će imati svoje predstavnike u republičkim radnim tijelima zaduženim za popis. BNV je već imenovalo svog predstavnika – dodaje Bihorac.

Nakon sastanka i nakon usaglašavanja sa ostalim nacionalnim vijećima u Srbiji dogovoreno je da legitimni predstavnici nacionalnih manjina u Srbiji budu uključeni u rad opštinskih popisnih komisija u opštinama i gradovima gdje žive nacionalne manjine i manjinski narodi.

  • U toku je uključivanje svih nacionalnih vijeća u rad budućih opštinskih komisija za koje smatramo da su ključne za metodološki ispravno sproveden popis. Republički zavod za statistiku će se također uključiti u aktivnosti i kampanje nacionalnih vijeća u vezi sa popisom stanovništva kao što su tribine, skupovi i medijske kampanje. Očekujemo da će tokom narednih mjeseci biti još sastanaka na ovu temu te da će predstojeći popis biti adekvatno sproveden. Imajući u vidu da se popis sprovodi u oktobru, Bošnjačko nacionalno vijeće će već u mjesecu maju započeti svoju kampanju za izjašnjavanje – zaključuje Bihorac.

Bošnjaci u Srbiji imaju nacionalne praznike: Dan bošnjačke nacionalne zastave 11. maj (datum osnivanja Bošnjačkog nacionalnog vijeća 1991. godine), Dan Sandžaka 20. novembar. Ovaj dan se obilježava u znak sjećanja na događaj iz 1943. godine, kada je u Pljevljima osnovano Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS), te Dan Bošnjaka 28. septembar.

Izvor:hayat.ba

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close