Čuda Allahovog stvaranja: Zašto su paprike multivitaminska bomba?

Paprika je visoko cijenjeno povrće, bogato ljekovitim sastojcima i zbog toga preporučljiva u prehrani.

Najbolja i najzdravija za jelo su svježa i kisela, a ljekovitim se smatra njen mesnati, plodni dio. U narodnoj medicini se paprika koristi: antidepresiv, antireumatik, afrodizijak, antiseptik, aromatik, diuretik. Zbog velikih količina vitamina C preporučuje se kao dodatak prehrani za jačanje imunološkog sustava.

Porijeklo paprike

Paprika potječe iz Južne Amerike. Španjolci su je donijeli u Europu u 15. stoljeću, odakle se proširila sve do Turske, a danas se najviše uzgaja u Mađarskoj. Prvi zapis o paprici datiraju iz 1593. godine, a govore o paprici kao začinu siromašnih ljudi. Današnji naziv paprika potječe od naziva “paprika” kojim su se služili Turci i Bugari. Mađari su kao najveći proizvođači paprike dali pecat toj biljci i njenom imenu.

Multivitaminska bomba

Od vitamina paprika sadrži najviše vitamina C. Dokazano je da u paprici ima čak 4 – 5 puta više vitamina C nego u limunu i naranči. Količina vitamina C iznosi oko 100 – 250 mg /100 grama svježe tvari ploda, a ovisi o starosti paprike.
Energetska vrijednost svježe crvene paprike iznosi samo 26 kcal na 100 g, a njezina najvažnija karakteristika je bogatstvo vitaminima i mineralnim tvarima. Paprika je jedan od najboljih izvora vitamina C, a sadrži čak 4 puta više ovoga vitamina nego naranča. Ujedno je dobar izvor vitamina B1, B2 i B6 te vitamina E i prehrambenih vlakana. Vitamin A prisutan ja u obliku provitamina – beta-karotena koji se u tijelu po potrebi pretvara u vitamin A. Od minerala paprika je najbogatija kalijem, fosforom i željezom.

Antiupalno dejstvo

Boja paprike svjedoči o bogatstvu biljnih pigmenata, a bogata je i prehrambenim vlaknima. Nedavno brazilsko istraživanje provedeno na Univerzitetu u Sao Paolu ukazalo je i na protuupalna svojstva crvene paprike. Brazilcima je crvena paprika posebno interesantna jer je to najčešće konzumirana biljna vrsta u toj zemlji, a fitokemikalije koje sadrži – kapsaicinoidi – prema njihovim spoznajama sprječavaju upalne procese u organizmu. Naučnici su ovaj povoljan učinak pripisali svojstvu kapsaicinoida da inhibiraju stvaranje proupalnih citokina, molekula odgovornih za nastanak upale. Budući da je danas dobro dokumentirano kako upala leži u pozadini brojnih bolesti, od ateroskleroze do malignih bolesti, ovo je istraživanje dragocjeno mnogima.

Zdravstvena svojstva paprike

Crvena paprika koncentriran je izvor karotenoida koji su odgovorni za žarku boju, ali i snažno antioksidativno djelovanje. Dokazano je da likopen i beta-kriptoksantin iz paprika povoljno djeluju na zdravlje srca i pluća, dok su lutein i zeaksantin važni za zdrave oči.
Kapsaicin je spoj iz paprika koji posebno privlači pažnju naučnika. U najvećoj koncentraciji nalazi se u ljutim papričicama, a izvjesne količine ovoga spoja kao i njegove analoge sadrže i neke vrste slatkih paprika. Kapsaicin ima ljekovito djelovanje jer djeluje antiseptički, a u probavnom sustavu sprječava razvoj bakterija truljenja i poboljšava probavu hrane draženjem sluzokože crijeva. Paradoksalno, pokazalo se da štiti od gastritisa i ulkusne bolesti. Naime, kapsaicin ne stimulira već inhibira lučenje kiseline i pogoduje stvaranju lužnatog medija, mukoznih sekreta i potiče dotok krvi u mukozno tkivo što pomaže u prevenciji i cijeljenju ulkusa. I epidemiološke studije su ukazale na zaštitni učinak kapsaicina – čir na želucu je tri puta učestaliji u Kineza u usporedbi s Malajcima i Indijcima koji imaju čestu naviku konzumacije chillija.
Ima i protuupalno djelovanje te se posebna pažnja polaže u djelovanje kapsaicina na olakšavanje boli izazvane artritisom. Štoviše, provode se brojna istraživanja koja nastoje rasvijetliti vezu konzumacije ljute hrane s aktivacijom tjelesnih mehanizama za bol. Također, neka preliminarna istraživanja pokazala su da kapsaicin utječe na smanjenje masnog tkiva. Dok čekamo konkretne rezultate istraživanja, nije naodmet povremeno dodati malo ljutih feferona u juhe, variva, na pizzu ili ih poslužiti uz mesne specijalitete te jela s roštilja.

Za Akos.ba priredio: Nedim Botić

Izvor:akos.ba

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close