Depresija — rezultat zanemarivanja vjere

"A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj će teškim životom živjeti…” (Qur’an, 20:124)

Onome koga Allah želi uputiti – On srce njegovo prema islamu raspoloži, a onome koga želi u zabludi ostaviti – On srce njegovo stegne i umornim učini kao kad čini napor da na nebo uzleti. Eto, tako Allah one koji ne vjeruju bez podrške ostavi.” (Qur’an, 6:125)

Spriječenost ljudi koji ne vjeruju da se predaju Allahu im uzrokuje stanje konstantne nelagode, anksioznosti i stresa. Kao posljedica toga, žrtve su različitih psiholoških oboljenja koje se manifestuju i na njihovim tijelima. Njihova se tijela brže troše i oni brže stare.

Kao rezultat fizičkog ili psihičkog stresa, adrenalinske žlijezde ovih ljudi (nadbubrežne slijezde) luče više glukokortidnih hormona. Ovi hormoni povećavaju energiju u mišićima i privremeno utiču na pojačanje aktivnosti, koja u tom momentu nije potrebna. U slučajevima ekstremnih fizičkih i hroničnih psihičkih nadražaja ovih hormona, koji su inače od ključne važnosti, dolazi do porasta stresa povezanog s poremećajima kao što su hipertenzija, gojaznosti, propadanje kostiju i želučani čirevi.

Međutim, s obzirom da su vjernici psihički zdravi, oni ne podliježu stresu ili potištenosti, a njihova su tijela uvijek u formi i zdrava. Pozitivni efekti prepuštanja Allahu, povjerenja u Njega i Njegovu moć, traženja dobrote u svim stvarima i prihvatanja svega što se dešava s nadom u Njegovo obećanje, manifestuju se i u njihovim fizičkim izgledima.

Stres i depresija, koji se smatraju bolestima našeg vemena, ne samo da uzrokuju psihološku štetu, neko se manifestuju i kroz više fizičkih defekata. Uobičajeni problemi koje uzrokuju stres i depresija su pojedine psihičke bolesti, ovisnosti o lijekovima, nesanica, kožne i stomačne bolesti, poremećaji krvnog pritiska, prehlade, migrene, brojna oboljenja kostiju, disfunkcionalnost bubrega, disajne poteškoće, alergije, infarkti i oticanje mozga. Naravno, stres i depresija nisu jedni uzroci ovih oboljenja ali je većinom istraživanja dokazano da se ovdje radi o psihološkim uzrocima i okidačima.

Stres koji ima opisani uticaj je stanje mentalne anksioznosti uzrokovane osjećanjima poput straha, nesugurnosti, razdražljivosti, brige i drugih pritisaka koji štete ravnoteži tijela. Kada ljudi postanu žrtve stresa, njihova tijela reaguju saljući znake uzbune i aktiviranjem različitih biohemijskih reakcija. Nivo adrenalina u krvotoku raste, potrošnja energije i tijelesne reakcije dosežu maksimalan nivo, glukoza, kolesterol i masne kiseline se sakupljaju u krvi. Krvni pritisak raste i puls se ubrzava. Kada glukoza stigne do mozga, nivo kolesterola raste, tako da sve to ukazuje da nastane veliki problem u tijelu.

Postoji važna veza između stresa i napetosti, te bola koji uzrokuju. Napetost je uzrokovana stresom, što dovodi do sužavanja arterija, ometanja korvotoka u odrađenim dijelovima glave i redukcije količine krvi koja se dostavlja. Ako je tkivo lišeno krvi ono počinje da boli jer napeto tkivo, s jedne strane, vjerovatno zahtijeva veće količine krvi, a s druge strane nedostatak krvi stimulira specijalne receptore bola.

Međutim, jedna od najpoznatijih posljedica stresa je infarkt. Istraživanja pokazuju da agresivni, nervozni, anksiozni, nestrpljivi, kompetitivni, neprijateljski i iritantni ljudi imaju mnogo veći indeks infarkta nego ljudi sa manje izraženim ovakvim osobinama.

Naučnici su otkrili da, što je veći nivo stresa, to su pozitivni efekti crvenih krvnih zrnaca u tijelu slabiji. Prema rezultatima eksperimenta koji je izvela Linda Naylor, šefica kompanije za tehnološki transfer na Oksford univerzitetu, negativan ekekat stresa na imuni sistem je mjerljiv.

Postoje bliske veze između stresa i imunog sistema. Psihološki stres ima važan efekat na imunološki sistem, a posljedica toga je uništenje. Kada je pod stersom, mozak povećava produkciju kortizola, hormona koji slabi imunološki sistem. Drugačije rečeno, postoji direktna veza između mozga, imunog sistema i hormona. Stručnaci u ovom polju kažu da studije posljedica psihičkog i fizičkog stresa otkrivaju da u periodima visokog stresa dolazi do pada imunološkog sistema, što se povezuje sa hormonalnim balansom. Poznato je da se pojava i intentitet mnogih bolesti, uključujući i karcinom, povezuje sa stresom.

Ukratko, stres škodi prirodnoj ravnoteži ljudskih bića. Konstantna izloženost ovom nenormalnom stanju umanjuje zdravlje tijela i dovodi do širokog spektra oboljenja.

Stres je ishod toga što oni koji ne vjeruju ne uspijevaju da se ponašaju u skladu s moralnim vrijednostima koje  nalaže vjera. Dokrori smatraju da su održavanje mirnoće i sigurnosti u samog sebe esencijalni za zaštitu od efekata stresa. Smireno držanje je jedino moguće ukoliko živimo u skladu sa Kur’anom.

“Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili.” (Qur’an, 16:97)

(bs.harunyahya.com)

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close