Edin Tule: Ključevi tajni
Uistinu, Karun je bio iz naroda Musaovog, pa ih je tlačio. A dali smo mu od blaga toliko, da bi uistinu ključevi njegovi oborili skupinu snažnih. Kad mu reče narod njegov: “Ne likuj! Uistinu, Allah ne voli one koji likuju. 1
Prethodnu informaciju možemo posmatrati iz različitih uglova te shodno tome zapaziti različite stvari. [2]
U citatu iznad Stvoritelj nam navodi primjer ekonomski inteligentne osobe u Kur´anu, skrećući nam pažnju na posebnu ekonomsku strategiju te osobe. Taj bogati jevrej, po imenu Karun, je bio blizak Musau a.s. po krvi, dalek po ideologiji, a ipak sa određenom dozom finansijske promućurnosti i ekonomske visprenosti. [3] Ekonomska inteligencija je često presudna u kvalitetnoj organizaciji modernog života uzimajući u obzir da je čak i kvaliteta zraka koji udišemo, ljepota pogleda u kojem uživamo vezana za naš ekonomski standard. Glavna odlika ekonomski neinteligentnih ljudi/sistema je da dugoročne finansijske prijetnje rješavaju kratkoročnim strategijama [4] , osuđujući se tako na puko preživaljavanje.
Obavještavajući nas o zavidnom ekonomskom standardu jedne osobe Allah dž.š. koristi izuzetno zanimljivu formulaciju [5] te vješto aktivira maštu čitaoca, vizualizirajući nam hrpu ključeva koja bi svojom težinom ozbiljno opteretila družinu snažnih ljudi.
Kur’an i NLP
Novija grana psihologije – neurolingvističko programiranje (NLP) – nas uči da su najbolje dizajnirane one informacije koje dodiruju što više čulnih sistema [6] jer je to najbolji put za maksimiziranje umnog kapaciteta i dugoročno pohranjivanje informacija. > Slikanje hrpe ključeva koji svojim mnoštvom dovode do fizičkih granica desetak snažnih nosača dodiruje najmanje tri čulna sistema: vizuelni, kinestetički i auditivni sistem – vješto programirajući u ljudski um šokantnu slutnju o nepreglednom materijalnom bogatstvu koje oduzima dah. [7]
Ali ne samo to.
Pokušajmo zajedno izračunati koliko je tu približno bilo ključeva. Allah dž.š. u originalnom arapskom tekstu, kada opisuje broj nosača ključeva, koristi izraz “’usbeh” koji po lingvistima označava broj od deset do četrdeset. [8] Ako uzmemo minimalan broj od deset ljudi te ako znamo da snažan čovjek našeg vremena – a prije su ljudi bili snažniji – može ponijeti stotinu kilograma dolazimo do brojke od minimalnih hiljadu kilograma ključeva. A to je jako puno ključeva uzimajući u obzir da su ključevi u to vrijeme pravljeni uglavnom od devine ili kravlje kože, dok klasični komentatori ističu da su bili debljine prsta.
Sistem fondova i investicije
Naredno pitanje koje postavljamo je kako se Karun snalazio u toj poplavi ključeva i zar mu ne bi lakše bilo da je svoje blago smjestio u jednu veliku prostoriju iza blindiranih vrata bez da, pored ostalog, troši vrijeme na sistematizaciju ključeva i na njihovo čuvanje pošto ih sasvim izvjesno nije nosio sa sobom?! Jedna tona ključeva zahtijeva obilježavanje istih i kategorizaciju u cilju lakšeg snalaženja u tom mnoštvu.
Kakva tajna leži u raspodjeli imetka na veliko mnoštvo manjih sefova, čekmedža, odaja, fondova?[9]
Jedina konstanta ovoga svijeta je kretnja i promjena. Isto kao što je svježina osnovih elemenata života – vode i zraka – u kretnji, tako je i svježina i rast finansijskog kapitala u njegovoj cirkulaciji. Raspodjela imetka na mnoštvo fondova pomaže u organizaciji samih misli gleda različitih polja investiranja, čineći čovjeka – ali i naciju – ekonomski odgovornijim. [10] Čuvanje materijalnog bogatstva samo u papiru i samo na jednom mjestu čini da se isti neosjetno brzo potroši u najosnovije egzistencionalne potrepštine.
Pojednostavljeno rečeno, osoba koja ima pet hiljada eura kapitala u jednom džepu kaputa i odatle troši novac za svakodnevne potrebe, neće imati organizovane misli niti ekonomsku perspektivu poput osobe koja je tu istu svotu podijelila na pet ili deset različitih dijelova razmišljajući u šta da uloži svaki dio novca zasebice i kako da ga učini ”živim” i pokretnim.
Pouke i poruke:
a) Uvoditi koncepte paralelne štednje/investiranja u više fondova počevši od najmanjih uzrasta (djeca) do viših nivoa (džemat, firma, država);
b) Osobe koje od najranijeg uzrasta imaju posebnu štednu kasicu za knjige, posebnu kasicu za putovanja, posebnu kasicu za kurseve stranih jezika, posebnu kasicu za atraktivna tehnička pomagala, itd. imat će i sređene misli u pogledu životnih prioriteta, te će i vrijednost imetka kojeg steknu posmatrati u količini knjiga koje za njega mogu kupiti, broju iskustvom bogatih putovanja, naučenih jezika, itd. (ne u kilogramima brašna, na primjer);
c) Dugoročne prijetnje savladavati kroz ulaganja u dugoročne strategije;
d) Preispitati ispravnost modela verbalnog i pisanog komuniciranja koje smo oponašali te savladati zakone poticajnog i ubjedljivog govora;
e) Ne uzimati govor olahko;
f) Ravnomjerno koristiti vlastite i adresirati tuđe čulne sisteme;
g) Ispravna kretnja (fizička, intelektualna, ekonomska, itd.) su garant ljepšeg mjesta za život;
h) Najljepše stvari o kur’anskim značenjima tek treba da budu rečene;
Piše: Edin Tule
Fusnote:
1 Kur’an – Poglavlje el-Kasas, 76-i citat (Mlivina interpretacija na bosanski);
2 Jedna izreka kaže da će čovjek teško biti dobar ekonomista ako je samo ekonomista i ništa drugo. Isto važi za bilo koju drugu disciplinu pa i za komentiranje svetih tekstova.
3 U klasičnim komentarima Kur'ana postoje zabilježena mišljenja u pogledu porijekla Karunovog bogatstva, pa se pretpostavlja da je isto naslijeđeno ili lukavošću oteto pošto se mnogi ljudi teško pomiruju sa činjenicom da Gospodar daje na ovom svijetu svima, neovisno o ideologiji, koji shvate faktore uspjeha;
4 Primjer dugoročne prijetnje su: redovne finansijske dadžbine; kratkoročno rješenje u pomenutoj situaciji su bilo kakvi fizički poslovi, dok je dugoročna strategija konstantno obrazovanje i razvijanje konkretnih vještina;
5 U Kur’anu je mnošto zanimljvih načina formulisanja informacija koji imaju za cilj golicanje mašte čitaoca, mudro iznuđivanje samozaključaka, uključenje u cijelu priču, aktiviranje moždanih stanica, itd. Jedan takav primjer je i isticanje broja godina koje je proveo Nuh a.s. u svom narodu na sljedeći način: „…pa je ostao među njima hiljadu, izuzev pedeset godina“ – El-Ankebut: 14 (koji zaključak upravo odjekuje u vašim glavama?);
6 Pa se tako npr. i najbolje pamti ona materija tokom čije obrade smo upotrijebili više čula (npr. čitanje naglas, praćenje prstom pročitanog, čitanje u prirodi u cilju asociranja pročitanog sa konkretnim mirisom, itd.);
7 Kur’an obiluje citatima koji zadovoljavaju sve zakone neurolingvističkog programiranja i kao takvi potiču i grade naš misaoni aparat uz dovoljno ostavljenog prostora za vlastito zaključivanje;
8 Klasični komentatori Kur'ana navode da riječ «'usbeh» može označavati broj i do sedamdeset osoba. Istu riječ –'usbeh – Gospodar spominje u suri Jusuf u citatu u kojem se opisuje razgovor između Jusufove a.s. braće koji za sebe kažu u jednom momentu argumentacije: «…we nahnu 'usbeh» -Jusuf: 12 («…a mi smo družina»). Tako da taj citat može biti putokaz u preciziranju broja nosača ključeva, uzimajući u obzir da je Jusuf a.s. imao desetericu braće;
9 Investiranje u više fondova je metoda reduciranja rizika, a tek posljednjih nekoliko decenija se realizuje u modernoj tržišnoj ekonomiji;
10 U mnogim zemljama EU-a cio ekonomski sistem je baziran na sistemu fondova pa država insistira od svojih građana da otvaraju u bankama različite fondove/račune za mnoštvo ličnih investicija, a to sve vodi organizovanijem ekonomskom životu
Autor: Edin Tule