Gdje je najsigurnije, a gdje najopasnije boraviti kad grmi i sijeva?

Prošlosedmična vijest da je fudbalera na treningu pogodio grom šokirala je javnost u cijeloj regiji i mnogi su se zapitali kako je to moguće. Ako i vi spadate u one koji se plaše munja i gromova, možda će vas utješiti saznanje da je vjerovatnoća da će vas pogoditi grom veoma mala, a ako se to i dogodi, vjerovatnoća da ćete preživjeti je velika.

Godišnje od udara gromova u svijetu pogine skoro 25.000 ljudi, dok ih deset puta više udar preživi, ali s teškim posljedicama.

“Nisu nam opasni gromovi koji nastaju između oblaka nego oni do kojih dolazi između oblaka i zemlje, a takvih opasnih je na našoj geografskoj širini šestina”, rekao je Aleš Berkopec, fizičar s ljubljanskog Fakulteta za elektrotehniku koji je doktorirao upravo na temu gromova, piše “Al Jazeera“…

Zbog geografskog položaja, blizine alpskog masiva i mora, te miješanja više klimatskih uticaja, nama bliska Slovenija doživi oko 60 000 gromova godišnje jer leži na području Europe najviše izloženom tom prirodnom fenomenu, a nisu rijetki ni smrtni slučajevi do kojih dolazi svake godine,

No, to je još uvijek jako daleko od rizika koje gromovi predstavljaju u zemljama na nekim drugim kontinentima i klimatskim zonama.

Gdje se gromovi najčešće dešavaju?

Nezahvalno prvo mjesto prema broju smrtnih slučajeva drži Zimbabve s 20 smrtnih slučajeva od udara groma na milion stanovnika, što znači oko 250 žrtava godišnje.

Područje gdje su oluje i gromovi najčešći nalazi se na sjeveroistoku Venecuele, uz ušće rijeke Catatumbo. Tamo godišnje zabilježe 200 olujnih dana, s olujama koje traju desetak sati i izazovu 250 gromova svaki sat.

Najsigurnije mjesto za čovjeka koji se nađe u oluji na otvorenom je automobil jer će eventualni udar munje u nekoliko sekundi s mokre karoserije otići u zemlju.

Gdje je najopasnije boraviti?

Najopasnije je biti na otvorenom u blizini drveća, kaže Berkopec.

Što se tiče oluja na moru i gromova koji udare u morsku površinu, gromovi ne prijete kupačima jer se oni povuku s plaže zbog kiše ili zahlađenja, ali je drukčije sa surferima jer im odgovara vjetar koji redovno prati oluje.

Surfer se drži za luk koji je na dasci pričvršćen za jedro i sve je mokro, pa će pri udaru većina elektriciteta otići kroz neoprensko odijelo surfera mimo vitalnih organa, ali može doći do stresa mišića i onesvješćivanja koja su u moru opasna, a takvih je slučajeva već bilo, upozorava Berkopec.

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close