Prenosi se da je jedan pobožni musliman, kad god bi ga snašla neka nevolja i musibet, govorio hajr inšallah – dobro ako Bog da. Jedne noći lisica mu je odnijela pijetla, a on je, kad su ga obavijestili o tome, rekao hajr inšallah! Drugi dan mu je krepao pas koji je čuvao usjeve, a on je opet samo rekao hajr inšallah! Treće noći krepao mu je jedini magarac kojeg je imao, a on je opet ponovio iste riječi, a njegovi ukućani su bili mnogo ljuti na njega zbog toga.
Te noći, kada su ga kritizirali zbog njegovih riječi i hladnokrvnog odnosa prema izgubljenom imetku, drumski razbojnici su upali u selo i pobili sve stanovnike i opljačkali njihov imetak, osim tog pobožnjaka i njegove porodice.
Naime, razbojnici su na osnovu kukurijekanja pijetlova, lajanja pasa i revanja magaraca, znali koje su kuće nastanjene, a koje nisu. Pošto se pred kućom pobožnjaka nije oglasila nijedna spomenuta životinja, oni su mislili da je kuća napuštena. I bilo je onako kako je pobožnjak govorio hajr inšallah!