To je prvi put, nakon nacističkog proglasa iz 1939. godine da su članovi jedne etničke ili religijske skupine na ovakav način bili obilježeni za istrebljenje, što je predstavljalo uvod u etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i genocid nad Bošnjacima na području Prijedora, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije prijedorske općine.

Obilježavanje Dana bijelih traka odavno je prevazišlo lokalne okvire te se taj dan simbolično obilježava u BiH i svijetu.

Tako je u Velikom parku kod Spomenika ubijenoj djeci Sarajeva AntiDayton grupa postavila instalaciju sa fotografijama profila djece ali i onih koji su krivci za zločine u kojima su ta djeca stradala.

Aktivista AntiDayton grupe Nihad Alečković podsjetio je da su 31. maja u Prijedoru Bošnjaci i Hrvati morali da na svoje prozore, kuće, balkone izbace bijele čaršafe, a oko ruku svežu bijele trake kako bi bili prepoznatljivi i kako bi ih lakše bilo grupisati, ubijati, zatvarati u logore….

U Prijedoru je, od 1992. do 1995. godine, ubijeno 3.176 građana/civila, Bošnjaka i Hrvata, od čega i 102 djece.

– Gledali smo da instalacijom istaknemo ubijenu djecu sa profilima djevojčica i dječaka. Danas smo i po prvi put javno na poseban način iznjeli i sve presuđene ratne zločince, koji imaju u presudama Prijedor. Da li za logore, da li za direktna ubistva ili naređenja, ukupno ih je 65 – kazao je Alečković.

On je naglasio da je cilj postavljanja današnje kao i svih ranijih instalacija borba protiv zaborava, da se nikad ne zaboravi. Borba protiv negiranja istine i podrška podizanju spomenika ubijenoj djeci u Prijedoru.