Izvjestitelj UN-a za slobodu religije i uvjerenja: Ekstremističke grupe sve više šire teorije zavjere o muslimanima, muslimanke posebna meta

Shaheed je na jučerašnjoj press konferenciju koju je organizovalo Vijeće Evrope predstavio svoj posljednji izvještaj o antimuslimanskoj kampanji

Desničarske ekstremističke grupe sve više šire teorije zavjere o muslimanima, a žene muslimanke posebna meta antimuslimanskih napada, rekao je u razgovoru za Fenu Ahmed Shaheed, specijalni izvjestitelj UN-a za slobodu religije i uvjerenja.

Kako ističe, međunarodno pravo o ljudskim pravima štiti ljudska bića i kao pojedince i kao grupe pojedinaca, ali ne i ideje, mišljenja, vjerovanja ili religije kao takve. Međutim, svako ima pravo da ima mišljenje, ideju, vjerovanje ili da pripada religiji kojoj želi bez prisile drugih.

Shaheed je na jučerašnjoj press konferenciju koju je organizovalo Vijeće Evrope predstavio svoj posljednji izvještaj o antimuslimanskoj kampanji.

Ispoljavanje vjerskih uvjerenja

Tim povodom, on je za Fenu kazao da iako religije ne uživaju zaštitu “u smislu da ih ljudi mogu slobodno kritikovati ili da mogu napustiti svoje religije ili uvjerenja, međunarodno pravo štiti prava ljudi na mirno ispoljavanje svojih vjerskih uvjerenja u bogosluženju, vjerskim obredima, obrazovanju i praksi.”

– Dakle, pravo na nošenje marame nije zaštićeno zato što međunarodno pravo štiti osnovna vjerska uvjerenja, već zato što štiti pravo osobe koja nosi maramu da drži to uvjerenje i da to uvjerenje ispoljava. Osoba može imati uvjerenja i pridržavati ih se sve dok ona ne uključuje nanošenje štete drugim ljudima ili ugrožavanje određenih javnih interesa, kao što su javne sigurnost, red ili zdravlje – kazao je Shaheed.

Napomenuo je da su UN dugo radile na obrazovanju o ljudskim pravima i da on od nedavno radi s UN-om na inicijativi nazvanoj ‘Vjera za prava’ koja je fokusirana na vjerske grupe kako bi pokazala kako su ljudska prava kompatibilna s različitim religijama, kao što je “zlatno pravilo” koje podrazumijeva da se drugima ne čini ništa što ne bi željeli da drugi učine vama.

– Ova inicijativa teži povećanju pismenosti o značenju slobode vjere kao ljudskog prava. Ova inicijativa takođe povećava vjersku pismenost jer ljudi saznaju više o različitim tumačenjima vlastitih i drugih religija, kao način za dekonstrukciju netolerantnog načina razmišljanja i esencijalnih svjetonazora – kazao je Shaheed.

 

Praktični koraci

U njegovom izvještaju, on je preporučio nekoliko praktičnih koraka u tom pogledu, uključujući potrebu da se države uhvate u koštac s islamofobnim diskursom pružajući antistereotipnu obuku državnim službenicima i prosvjetnim radnicima. Zatim, uklanjanje islamofobne retorike iz obrazovnih programa i uključivanje sadržaja o vjerskoj i kulturnoj raznolikosti u školske programe.

– Također bih želio naglasiti važnost kontinuiranog i ojačanog dijaloga između i unutar religija ili uvjerenja, kako bi se promovisala veća tolerancija, poštovanje i međusobno razumijevanje, kao što je međureligijski dijalog. Ovi putevi vode ka naprijed, u premošćivanju razlika i izgradnji jedinstva – rekao je on.

U svom izvještaju, Shaheed je naglasio da se žene muslimanke posebna meta antimuslimanskih napada, posebno u online prostoru.

– Desničarske ekstremističke grupe sve više šire teorije zavjere o muslimanima, posebno usred pandemije COVID-19. Takođe sam primijetio da su žene muslimanke pune češće mete nego muškarci, kako u virtualnom svijetu tako i van njega. Muslimanske žene i djevojke često doživljavaju diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje na intersekcionalnoj osnovi – kazao je on.

 

Povlačenje iz javnog prostora

Upitan da li ovakva vrsta napada može uzrokovati lakšu radikalizaciju mladih žena i djevojaka, koje određene grupe mogu iskoristiti, UN-ov izvjestitelj je kazao da ljudi različito reaguju kad se suočeni s mržnjom, a najčešća rekacija je povlačenje iz javnog ili drugih prostora u kojima su izloženi takvoj mržnji što, opet, uzrokuje sve veću nejednakost i marginalizaciju.

– Takva socijalna isključenost definitivno ima negativan uticaj na društvenu koheziju i socijalni kapital i čini pogođene zajednice ranjivijima za one koji imaju namjeru da radikaliziraju osobe – kazao je on.

Ipak, napomenuo je da je radikalizacija složen proces zasnovan na kontekstu.

– Opasno je iznositi pretpostavke da je jedan faktor, poput iskazivanja mržnje online, glavni uzrok ili jedan od glavnih uzroka tog procesa, jer bi to moglo hraniti štetne stereotipe o muslimanima kao osobama koje su u velikom riziku od radikalizacije, što može dovesti do usvajanje sigurnosnih mjera koje su neproporcionalno i diskriminatorno usmjerene na muslimane – rekao je Shaheed.

On je napomenuo da pojedinci doživljavaju i reaguju na mržnju iskazanu u virtalnom prostoru na različite načine, bez obzira na svoju vjeru ili uvjerenje. Velika većina muslimana ne bi trebala biti positovjećivana na osnovu djelovanja male manjine.

– Pozivam države da razmotre moje preporuke u izvještaju o suzbijanju online mržnje, uključujući odgovarajuće mehanizme izvještavanja, obuku za provođenje zakona o vjerski motivisanim zločinima iz mržnje i rad s društvenim mrežama u borbi protiv ove pošasti online mržnje. Takođe napominjem važnost poštivanja ljudskih prava u borbi protiv terorizma, principa koji su više puta isticali mnogi organi Ujedinjenih nacija, OSCE/ODIHR i mnoge nacionalne institucije za ljudska prava – zaključio je specijalni izvjestitelj UN-a za slobodu religije i uvjerenja Ahmed Shaheed u razgovoru za Fenu.

Izvor:avaz.ba

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close