Kako je 1,8 miliona bh. muslimana postalo manje vrijedno od cuka i maca: Ko je tu diskriminisan?

Oslanjajući se na poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti. Posvećeni miru, pravdi, toleranciji i pomirenju. Ubijeđeni da demokratski organi vlasti i pravične procedure najbolje stvaraju miroljubive odnose unutar pluralističkog društva. U želji da podstaknu opšte blagostanje i ekonomski razvoj kroz zaštitu privatnog vlasništva i unapređenje tržišne privrede.
Vođeni ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda. Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim pravom. Odlučni da osiguraju puno poštovanje međunarodnog humanitarnog prava. Inspirisani Univerzalnom Deklaracijom o ljudskim pravima, Međunarodnim paktovima o građanskim i političkim pravima, odnosno o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, i Deklaracijom o pravima lica koja pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičkim manjinama, kao i drugim instrumentima ljudskih prava.

Većina vjerovatno prepoznaje da je citirani tekst Preambula Ustava Bosne i Hercegovine. Nažalost, u Bosni i Hercegovini većina već više od decenije ne prepoznaje da se diskriminiše najveća vjerska zajednica u Bosni i Hercegovini.

Voljom političkog establišmenta unutar Bosne i Hercegovine i po Ustavu i po raznim deklaracijama, poveljama i konvencijama vjerska zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini, sa 1.790.454 pripadnika jedina je ostala bez regulisanja svog statusnog pitanja.

Bosna i Hercegovina je kao država sa Svetom stolicom potpisala Temeljni ugovor 2006. godine. Godinu dana poslije potpisan je ugovor države Bosne i Hercegovine i Srpske pravoslavne crkve.

Dakle, deceniju poslije rata država je potpisala ugovore s dvije vjerske zajednice. U Predsjedništvu BiH koje je moralo odobriti ovo potpisivanje tada su sjedili  Bošnjak Sulejman Tihić, Srbin Mirko Šarović i Hrvat Ivo Miro Jović, koji je 19. aprila 2006. godine i potpisao ugovor.

Godinu poslije potpisan je ugovor i sa SPC, a u Predsjedništvu BiH tada su bili Haris Silajdžić, Željko Komšić i Nebojša Radmanović.

Islamska zajednica Bosne i Hercegovine kreće u pripremu ugovora s državom 2008. godine. Inicijativu za potpisivanje ugovora Predsjedništvu BiH dostavili su 2009. godine. Ugovor koji su usaglaslili predstavnici Vijeća ministara i Islamske zajednice BiH 2015. usvojila je državna vlada.

I priča je tu stala. Ugovor dostavljen Predsjedništvu na dnevnom redu našao se aprila 2018. godine, ali su Dragan Čović i Mladen Ivanić odlučili da ga iz njima poznatih razloga skinu s dnevnog reda.

Od tada do danas nikada više se nije našao na sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Dakle, država Bosna i Hercegovina i njene vlasti već skoro šest godina sistematski provode diskriminaciju, kršeći Ustav, ali i međunarodne dokumente koji garantuju ljudska prava. Tako su 1.790.454. muslimana u Bosni i Hercegovini i Islamska zajednica ostali bez riješenog statusa u državi u kojoj su najmnogobrojniji.

U tekstu “Bošnjaci kao balkanski Kurdi: Je li problem u Bogu kojem se mole?” napisao sam “Vrijeme je da se jasno i bez dvoumljenja pokaže odlučnost za opstanak u Bosni i Hercegovini, bez obzira što mnogima smetaju zbog onog što jesu i Boga kojem se mole!”.

I zaista, opstanak Bošnjaka, uglavnom muslimana nesumnjivo ovisi o njihovoj odlučnosti da opstanu i podignu glavu tamo gdje vjekovima postoje.

U tom kontekstu podjednako su zakazali i Islamska zajednica i bošnjačka politika. Islamska zajednica decenijama unazad institucionalno je vukla poteze koji su određivali bošnjačke političke predstavnike. Osim ostvarivanja interesa pojedinaca zauzvrat nisu dobili ništa.

Istovremeno ta bošnjačka politika i njeni najviši predstavnici osim prvosafovskog slikanja za blagdane i isticanja svoje vjerske pripadnosti u predizbornim utrkama ničim nisu pokazali da im je ostanak muslimana Bošnjaka u prvom planu.

Jer kako objasniti da se samo jednom prijedlog Ugovora države i IZ našao na sjednici Predsjedništva BiH, a konstantno su u tom Predsjedništvu bošnjački predstavnici koje u ključnim trenucima ‘pogura’ Islamska zajednica.

Istovremeno u političkom prostoru bosanskohercegovačkog društva trguje se svim i svačim. Svima je jasno da u toj trgovini bošnjačkoj politici nikada u prvi plan nije izašao ugovor IZ u BiH sa državom.

Ali, to je jedan dio problema. Drugi dio je, kako su to često primjećivali islamski učenjaci u BiH zapravo sam islam. Jer, onima koji su u politici a pripadaju srpskoj, odnosno katoličkoj vjerskoj zajednici odgovarao bi ugovor sa IZ BiH koji bi oni skrojili i u kojem bi oni islam “prilagodili” sebi.

Ivaniću je smetalo obrezivanje, a šta Čoviću, Dodiku i sličnima smeta samo možemo pretpostaviti.

Godinama Čović priča o ugroženosti Hrvata, a Dodik o “apokaliptičnom” životu Srba u Federaciji. Niko i nikada u bošnjačko muslimanskom političkom korpusu nije se sjetio odgovoriti im i povući pitanje ugovora sa IZ.

Ni međunarodni faktor nije previše potresen što je skoro 1,8 miliona ljudi u Bosni i Hercegovini diskriminisano tačno po onim pravima koje je definisala ta međunarodna zajednica.

Dakle, sublimirano, muslimani u Bosni i Hercegovini još dugo će biti kolateralna šteta mješavine unutrašnjih i stranih interesa u Bosni i Hercegovini.

Nije izmišljanje tople vode reći da je država Bosna i Hercegovina država paradoksa. A nije li paradoks da su oni kojih ima najviše diskriminirani od onih kojih ima manje.

Tako će po svemu sudeći još dugo ostati, vjerovatno do rađanja nekog novog vremena i definisanja nekih novih političkih tokova u Bosni i Hercegovini.

A i dalje ćemo svjedočiti nicanju desetina organizacija i udruženja za zaštitu cuka, maca, LGBTQ i čega sve ne, a sve na budžetu Bosne i Hercegovine i stranih ambasada.

I onda je sasvim opravdano pitanje jesu li bosanskohercegovački muslimani u problemu zbog vjere kojoj pripadaju i Boga kojem se mole?!

Samo bi se svi trebali zapitati šta ako muslimani odluče provesti onu “kad zulum postane pravilo, borba za pravdu postane obaveza!”

Izvor: svjetlost-dunjaluka

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close