Kržalić, Fazlić i Bago : Na migrantskoj krizi se vide sve nesavršenosti države BiH

Pitanja: 

1. Ko je najodgovorniji za migrantsku krizu u našoj zemlji?

2. Bavi li se bh. vlast dovoljno i adekvatno ovim problemom?

3. Šta bi, prema Vašem mišljenju, bilo najbolje rješenje?

 

Armin Kržalić:

1. Najodgovornije su vlasti, jer to ne bih nazvao migrantskom krizom, već krizom vlasti u BiH. Znači, to su institucije koje su po Ustavu zadužene za pitanja migranata, u ovom slučaju Ministarstvo sigurnosti. Jer od trenutka kada su migranti preko BiH počeli tražiti svoje domove u zemljama EU, to jest od 2018. godine, odgovornost snosi ministar koji je trebao upravljati na odgovoran način ovim pitanjem.

Znači, u tom segmentu najviše odgovornosti leži na Ministarstvu sigurnosti, s obzirom na to da smo u tom periodu imali obećanja i informacije da je BiH spremna da se nosi s ovim pitanjem, da ima spremne vojne kasarne koje mogu primiti migrante ako krenu preko BiH.

Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za sigurnosne studije u Sarajevu i čelnik Centra za sigurnosne studije

Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za sigurnosne studije u Sarajevu i čelnik Centra za sigurnosne studije

2. Ako gledamo unazad dvije godine, pokazalo se da pristup i način na koji se bh. vlasti bave ovim pitanjem nisu dali dobre rezultate. To potvrđujemo činjenicom da je došlo do sekuritizacije, ali i promjene stava javnosti BiH prema migrantima kroz narušavanje javnog reda i mira, ugrožavanje sloboda građana i njihove nesigurnosti.

3. Vrlo jednostavno, to je promjena sadašnjeg sistema upravljanja koja bi trebala da se desila jučer, a ne danas.

Šuhret Fazlić:

1. Sve nesavršenosti države BiH najbolje se vide na migrantskoj krizi. Dakle, svuda u svijetu se događa migrantska kriza, događala se i prije nas, ali niko nije imao ovoliko problema koliko mi imamo. Hoću reći da su nadležni državni organi. Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i Vijeće ministara, nadležne agencije i službe morali su planirati i poduzeti mjere da ne bi dolazilo do problema koje imamo. Bilo bi manje migranata i sve bi drugačije izgledalo.

2. Strategija Ministarstva sigurnosti 2018. godine bila je – ako dođu, i otići će. Tu su države, manje-više, gledale da jedna drugu prevare. Mi, generalno, ovdje, u Krajini, nemamo ništa protiv toga da to nije išlo preko naših leđa. Kasnije je ministar Radončić bio počeo provoditi neke aktivnosti.

Šuhret Fazlić,  gradonačelnik  Bihaća

Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća

3. Prvo treba poduzeti mjere da migranti što manje ulaze u BiH, dakle da se sprečava ulazak i da se vrši readmisija migranata u Srbiju i Crnu Goru, pa i u Hrvatsku kada uđu BiH, odnosno, raditi readmisiju s državama porijekla.

Marin Bago:

1. Prvi i najodgovorniji je onaj koji unosi nemir u druge zemlje i samim tim stvara ekonomsku migraciju. Što se nas tiče, propusnost granica je poraz jedne zemlje kao takve, a, ako ne kontrolirate svoje granice, onda bilo ko može ulaziti, hodati i raditi što želi. Dakle, prva stvar u toj priči su granice Bosne i Hercegovine. Jer, ako je neka zemlja Evropske unije pustila migrante da dođu, zbog čega bi se neko drugi bavio tim problemom?

2. Kada vidimo tužne ljude u snijegu, bose, gole, pokrivene dekama, jasno je da tim nesretnicima nismo pružili ni najosnovnije. A, kao zemlja, potpisali smo mnoge ugovore. I ne možemo onda govoriti šta to ima veze s nama, ko su oni itd. Svaka zemlja je potpisala brojne ugovore i postoje standardi i norme ponašanja.

Marin Bago, predsjednik Udruženja  za unapređenje kvaliteta življenja  „Futura“

Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvaliteta življenja „Futura“

3. Teško da BiH može riješiti problem migranata, ali barem možemo za novac koji dobijemo od drugih zemalja osigurati uvjete za njihov boravak u našoj zemlji, ali i stvoriti sigurnosno okruženje, kako za njih tako i za građane.

Izvor: Dnevni avaz

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close