”Lijepo je kad javno dijelite sadaku, ali je za vas bolje ako je dajete siromasima kad niko ne vidi

Uzvišeni Allah u Kur'anu Časnom naglašava da je ljude i džinne stvorio isključivo da Mu robuju i ibadet čine. Kao jedan od ibadeta i oblika pokornosti Svevišnjem navodi se i davanje sadake i pomaganje drugih u ime Gospodara Svevišnjeg. U narednih nekoliko ajeta vidjećemo šta konkretnije Kur'ani-kerim kaže o udjeljivanju i dijeljenju:

”Onima koji sadaku budu udjeljivali i onima koje je budu udjeljivale i koji drage volje Allahu zajam budu davali – mnogostruko će se vratiti i njih čeka nagrada plemenita.” (57:18)

”Lijepo je kad javno dijelite sadaku, ali je za vas bolje ako je dajete siromasima kad niko ne vidi, a On će preći preko nekih vaših loših postupaka. –A Allah dobro zna sve ono što radite.” (2:271)

”… i nastojte da zaslužite oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji i kad su u izobilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdžbu savlađuju i ljudima praštaju – A Allah voli one koji dobra djela čine.” (3:133-134)

”Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga što vam je najdraže; a bila šta što vi udijelite, Allah će, sigurno, za to znati.” (3:92)

”… a šta god vi udijelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje.” (34:39)

Sadaka i udijeljivanje u ime Allaha preporučeni su i plemenitim sunnetom Allahovog Poslanika Muhammeda a.s. koji kaže da je Svevišnji u hadisi-kudsijju rekao: ”O čovječe, udjeljuj imetak pa ću i Ja tebi davati.” (Buhari, Muslim)

Još je rekao: ”Dajite sadaku, jer je sadaka vaš spas od Vatre.”

Davanje i pomaganje drugih bio je običaj i ranijih Allahovih poslanika.

Prva generacija muslimana pokazala nam je i svojim postupcima pojasnila kako naprijed navedene ajete praktično primijeniti u praksi.

Na čelu svih darovatelja i dobročinitelja u svemu bio je naš Poslanik, s.a.v.s. Davanje poklona i dijeljenje sadake bile su mu najdraže stvari. Osjećao je radost i sreću zbog toga što može da dijeli, te je, vođen Objavom, i sam druge poticao na dijeljenje i poklanjanje. Poslanik je bio najdarežljiviji čovjek. Njegova desnica je bila kao vjetar koji donosi ljudima korist i dobro. Kada bi mu došao neko ko bi imao nekakvu potrebu, on bi mu davao prednost nad samim sobom, nekad u pogledu hrane, a nekad u pogledu odjeće.

Čineći raznolika dobročinstva u prisustvu svojih ashaba, podučio je i njih darežljivosti, skromnosti i iskrenosti u davanju i dijeljenju. Poznati su primjeri udjeljivanja i uvakufljavanja imetka na Allahovom putu od strane Ebu Bekra, Omera, Osmana i hazreti Alije, radijellahu ‘anhum. Znali su katkad podijeliti i dati cijeli svoj imetak na Allahovom putu ukoliko su to potrebe zahtjevale. Kasnije su i kao halife dijelili i pomagali drugima. Voljeli su da to čine tajno želeći time sakriti se od rijaluka (pretvaranja) i neiskrenosti u dijeljenju.

Sadaku su udjeljivali i njome pomagali muslimane i drugi poznati ashabi i tabi'ini. Prenosi se da je Talha ibn Ubejdullah jedne prilike podijelio 40 000 dirhema onima kojima su bili potrebni. Slično je činio i Zubejr ibnul-‘Avvam, Abdurrahman ibn ‘Avf i drugi.

Buhari i Muslim prenose od Enesa r.a. da je rekao: ” Ebu Talha je u Medini posjedovao najviše palmi. Najdraže od njegova imetka bila mu je Birha., koja se nalazila u pravcu mesdžida. Poslanik bi tu ulazio i pio vode iz nje.”

Enes dalje kaže: ”Kada je objavljen ajet: ”Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga što vam je najdraže”, Ebu Talha je došao Allahovom Poslaniku i rekao: ”O Allahov Poslaniče, Uzvišeni Allah kaže: ‘’Nećete zaslužiti nagradu sve dok neudijelite dio od onoga što vam je najdraže’’. Meni je najdraža Birha. Ona je sadaka u ime Allaha. Nadam se da ću za nju od Allaha dobiti nagradu, pa je ti, o Allahov Poslaniče, iskoriste u ono na šta ti Allah ukaže.’’ Tada je Poslanik a.s. rekao: ‘’Aferim, to je imetak koji će ti donijeti mnogo koristi (i hajra).’’

Prenosi se da je imami Ebu Hanife posudio jednom čovjeku 4 000 dirhema na određeno vrijeme. Kasnije je Ebu Hanife primjetio da dotični čovjek svaki put kad vidi da mu u susret ide Imam, skrene u drugu ulicu. To je bilo čudno Ebu Hanifi pa odluči jedne prilike da presretne tog čovjeka, te ga upita: ‘’Prijatelju moj. Tako ti Allaha šta sam ti nažao učinio pa me evo već nekoliko dana izbjegavaš i skrećeš u drugu ulicu?’’ Čovjek obori glavu i sav postiđen reče: ‘’O Ebu Hanife, ti si meni posudio 4 000 dirhema do određenog roka. Taj rok je prošao a ja nemam da ti vratim. Pa te se zbog toga stidim i jedino iz tog razloga i zaobilazim.’’ Imam, koji je već bio i zaboravio da je tom čovjeku posudio pomenuti novac, reče: ‘’Allah ti se smilovao! Zar da novac bude razlogom našeg izbjegavanja i našeg nedruženja. Vallahi taj novac neće biti razlogom da prekidamo naše prijateljstvo. Opraštam ti taj dug i halalim u ime Allaha!’’

Kako plemenit gest imama Ebu Hanife. Kako plemenito razumijevanje jednog hadisa u kome Vjerovjesnik s.a.v.s. kaže:

‘’Onoga koji odgodi vraćanje duga onome koji ga nije u stanju vratiti, ili mu dug oprosti, Allah će na Sudnjem danu skloniti u hlad Svoga prijestolja kada drugog hlada, izuzev Njegovog, neće biti!” (Tirmizi)

Još je Resul a.a.v.s. rekao: ”Neki čovjek je pozajmljivao ljudima, a svome službeniku je govorio: Kada dođeš siromahu, ne traži od njega (oprosti mu dug) ne bi li i nama Allah oprostio, pa je došao Allahu i On mu je oprostio!” (Buhari, Muslim)

Adabi dijeljenja sadake

– Iskrenost. Bitno je da sadaku dajemo radi Uzvišenog Allaha a ne da bi se prikazivali i hvalisali pred ljudima.

– Tajno dijeljenje sadake kako bi čovjek bio zaštićen od rija’ (pretvaranja).

– Da bude iz halal imetka

– Dijeljenje najboljeg i najdražeg imetka

– Da se daje draga srca i nasmijana lica

– Da čovjek ne kvari svoju sadaku prigovaranjem i pogovaranjem

– Da čovjek ukoliko je dao više imetka da ne smatra da je učinio nešto posebno veliko.Nikad ne znamo šta će i koliko će Allah Uzvišeni od toga primiti. Sve ovisi o našoj bogobojaznosti i iskrenosti koju ne možemo od Svevišnjeg sakriti.

– Da se ne potcjenjuje ništa od sadake, pa makar udijelio i nešto neznatno (malo)

– Da sadaku koju daje učini trajnom sadakom poput vakufa i slično, kako bi od nje imao i veliki udio u nagradi i nakon svoje smrti.

– Da se da sadaka onome ko je stvarno zaslužuje i onome ko će je stvarno iskoristiti u pokornosti Gospodaru, a ne onom ko nema potrebe za njom, niti onima koji su asije (griješnici) prema Allahu i zagovarači novotarija u vjeri.

Sadaku dajemo i za naše umrle

Sadaku dajemo u ime Allaha, dž.š., radi potpomaganja borbe na Božijem putu, zarad da've (pozivanja ljudi u Istinu), za gradnju džamija, za brigu o siročadi (jetimima) i udovicama, te za potpomaganje siromaha i dijeljenje hrane, vode i odjeće istima.

Sadakom se smatra i davanje zajma onima koji imaju potrebu, te opraštanje duga onima koji nisu u mogućnosti da nam ga vrate.

Pored ovih vidova sadake Muhammed, a.s., je u svojim hadisima spomenuo i druge oblike hajrata koje možemo učiniti a pišu nam se u sadaku, ali o njima će biti riječi drugi put, inša allah.

Smatram bitnim spomenuti i to da je islamska ulema saglasna na tome da umrli imaju koristi od sadake koju živi daju za svoje umrle. Sadaka koju dajemo za naše umrle će biti veliki poklon našim merhumima, i uz dovu za oprost grijeha, veliki hajr zbog kojim će im Uzvišeni Allah opraštati određene grijehe koje su imali pri sebi. O tome govore brojni hadisi Allahova Poslanika, a.s. Stoga, dijelimo sadaku za naše umrle i učimo dove za oprost njihovih grijeha onako kako je to činio Resulullah s.a.v.s. To će biti veliki hajr za njih, veliki hajr za nas, a vallahi i veliko dobro onima kojima se daje sadaka i udjeljuje, jer je u današnje vrijeme veliki broj onih kojima je potrebno pomoći i izaći u susret. Na bilo koji vjerom dozvoljen i preporučen način.

Allahu moj, učini nas od onih koji udjeljuju i pomažu drugima isključivo u ime Tebe, te nam daj iskrenosti i takvaluka da to činimo onako kako Ti to najviše voliš, i učini nas od onih koji će, zbog svoje sadake i davanja, biti u Tvom hladu kada drugog hlada osim Tvoga ne bude bilo!

Za Akos.ba piše: Admir Iković

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close