Mudar je onaj ko se pozabavi sobom i bude radio za ono što slijedi poslije smrti

Šedad ibn Evs, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: „Mudar je onaj ko se pozabavi sobom i bude radio za ono što slijedi poslije smrti, a naivan je onaj ko dopusti da mu duša slijedi hirove i pored toga očekuje nešto od Allaha.“[1]

Značenje riječi: Ko se pozabavi sobom, tj. ko sam svoj račun bude svodio i samog sebe preispitivao, prije nego što dođe na Sudnji dan pa bude pitan.

Nemoćan, tj. onaj koji sve radi s nedostatkom i onaj kojeg je njegov nefs savladao.

Savjeti i upute: Velika je razlika između pametnog čovjeka koji nastoji uspjeti i biti spašen od Allahove kazne na Sudnjem danu i grješnika koji se odao svojim strastima i ne pokušava se suzdržati i boriti. Grješnika ništa ne sprečava da posegne za haramom, ne pokorava se Gospodaru, već slijedi svoje strasti, a ne žali zbog toga niti se kaje, već misli da Allahu neće polagati račun; griješi, a od Allaha očekuje da mu podari Džennet, a pri tome ne moli za oprost niti se kaje.

Svaki musliman mora pratiti čemu njegov nefs teži te ga koriti i sputavati kako bi se zaštitio od njegove zlobe, ispunio ga bogobojaznošću i odveo u spas. Allah, dž.š., je rekao: O vjernici, Allaha se bojte i neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremio; i Allaha se bojte jer On dobro zna šta radite. I ne budite kao oni koji su zaboravili Allaha pa je On učinio da sami sebe zaborave; to su pravi grješnici.[2]

Razmisli o riječima Omera ibn el-Hattaba, r.a.: „Preispitujte sami sebe prije nego što budete pitani i izvagajte svoja djela prije nego što budu vagana, jer će vam sutra biti lakše na Ispitu ako sami sebe ispitate danas.“[3]

Od najljepših oporuka imama El-Dževzija, Allah mu se smilovao, jesu riječi: „Čovječe, pazi na sebe i žali za onim što si propustio! Trudi se sustignuti one koji su ispred tebe dok još imaš za to vremena. Zalijevaj svoje grane dok u njima ima vlage. Sjeti se vremena koje si uzalud potrošio i neka ti ono bude opomena, jer su sav užitak i sva moguća dobra djela nestala u lijenosti.“[4]

„Prispituj se prilikom svakog pogleda, riječi i koraka, jer ćeš biti pitan o tome. I koliko se ti okoristiš znanjem, toliko će se okoristiti i slušaoci.“[5]

Musliman nagleda, kori i preispituje samog sebe. On sabira svoja djela kako bi znao zaradu i gubitak. Od koristi tog preispitivanja izdvajamo:

  1. Upoznavanje s Allahovim pravima i provjeravanje da li Mu se rob odužio na pravi način, a samim tim će uočiti svoje propuste.
  2. Upoznavanje s nedostacima svoga nefsa i njihovo liječenje.
  3. Upoznavanje s načinima na koje nas naš nefs zavara i uočavanje šejtanskih spletki.

Allahu naš, podari nam bogobojaznost, očisti naše duše jer Ti to najbolje činiš, Ti ih predvodiš i upravljaš njima.

Izvor: Enes Ahmed Kerzun, Biseri Vjerovjesnikovih uputa, priručnik za IV razred medrese, El-Kalem, 2012, str. 19-20.

[1] Bilježi ga Ibn Madže, br. 4260, Et-Tirmizi, br. 2459. i dodaje da je hadis hasen. 

[2] El-Hašr, 18-19. 

[3] Igasetu-l-lehfan od Ibn el-Kajjima, 1/78. 

[4] Leftetu-l-kebedi fi nasihati-l-veled od Ibn el-Dževzija, str. 51. 

[5] Prethodno djelo, str. 65. 

Akos.ba

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close