Najhladnija rijeka na svijetu nalazi se u BiH: Pogađate, radi se o ….

Najhladnija rijeka na svijetu, iznenađujuće, nije blizu sjevernog ili južnog pola nego se nalazi u Bosni i Hercegovini. Rijeka je nazvana Neretva, a teče kroz BiH i Hrvatsku.

Najhladnija rijeka na svijetu, iznenađujuće, nije blizu sjevernog ili južnog pola nego se nalazi u Bosni i Hercegovini. Rijeka je nazvana Neretva, a teče kroz BiH i Hrvatsku. Izvor rijeke, poznat kao Gornja Neretva, najhladniji je dio rijeke. Čak i ljeti može biti hladno, i do 7 stupnjeva, objavio je znanstveni portal “Science Blurtit”.

Stručnjaci s portala “Science Blurtit” hladnoću Neretve objašnjavaju njezinim izvorom koji se nalazi ispod planine Jabuke, ogranka Zelengore, na nadmorskoj visini od 1227 metara. Osim što je poznat po tome što je tako hladan, poznat je i po svojoj jarkozelenoj boji. Unatoč boji, voda je sigurna za piće. Rijeka se koristi i za energiju, u blizini izvora nalaze se četiri elektrane i brane. To je čini vitalnom rijekom za one koji žive u zemljama kroz koje protječe, piše “Science Blurtit”.

Zaključak da se voda iz Neretve može piti treba uzeti s velikom rezervom jer čistoća Neretve danas je iznimno niža nego što je bila nekada. Poznato je da danas mnoge ekološke udruge iz Hercegovine vode bitku upravo protiv zagađenja Neretve. Najveći su problem prerađivači koji otpadne proizvode puštaju u Neretvu.

Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar obavijestila je javnost da je krajem srpnja izvršeno uzorkovanje površinske vode rijeke Neretve. Aktivnosti su poduzete prilikom zamućenja rijeke Neretve u području Konjica. – Prema rezultatima analiza u svim uzorcima rijeke Neretve uzetim iznad mosta Orašje bio je prisutan povećan sadržaj teških metala bakra, cinka i nikla.

“Sve izmjerene vrijednosti iznad su standarda kvalitete okoliša za godišnji prosjek koncentracije parametara propisanih prilozima 6. i 7. Odluke o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, referentnim uvjetima i parametrima za ocjenu stanja voda i monitoringu voda koji za bakar iznose 6,5 µg/l, za cink 80 µg/l i 20 µg/l za nikal”, navode iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar.

Ovi pokazatelji dovoljan su alarm da se apelira na sve koji mogu utjecati na veću i bolju zaštitu Neretve. Svjetski znanstvenici, poput ovih iz Velike Britanije, pišu o jedinstvenosti Neretve, mnogi turistički časopisi pišu o raftingu na Neretvi i kristalnoj boji vode, izvorištima koja su obišli pa je stoga od velike važnosti da se zaštiti okoliš oko Neretve kao i sama rijeka.

Zaštita okoliša poziv je svima te akcija koja kod svih u BiH mora biti prioritet. Rijeka Neretva duga je 230 kilometara, najvećim dijelom protječe kroz Bosnu i Hercegovinu (208 km), a manjim dijelom, prije ušća u Jadransko more, kroz Hrvatsku (22 km). Najduži je pritok Jadranskog mora s istočne obale. Izvire u planinskim predjelima visoke Hercegovine, ispod planine Jabuke.

Neretva je bila poznata od grčkog razdoblja. Po njoj je ime dobila grčka kolonija Narenta koja se nalazila uzvodno od današnjeg Metkovića. Stara imena za Neretvu bila su Nera ili Narenta. Neretva je u starom vijeku bila poznata od današnje Jablanice gdje je živjelo ilirsko pleme Narensi.

Poznata je po smaragdnozelenoj boji, čistoj i u gornjem toku potpuno pitkoj vodi. Delta Neretve jedan je od rijetkih plodnih krajeva u Dalmaciji. Za vrijeme srednjovjekovne Bosne na Neretvi se nalazilo brodogradilište, na mjestu današnjeg Počitelja. Mnogi Neretvu nazivaju hercegovačkim Nilom. To je zato što je za Hercegovinu Neretva važna kao Nil za Egipat. Zaštita okoliša Plovna je do Metkovića, a za manje brodove i do Čapljine – iako to nikad nije pokušano. Neretva je jedina kraška rijeka koja je uspjela svladati poniranje. Bogat biljni i životinjski svijet Neretve treba sačuvati. Mnoge ekološke udruge rade na tome da se upravo flora i fauna Neretve poboljšaju. Uz zaštitu i smanjenje zagađenja najhladnije rijeke na svijetu – Neretve, kako su je proglasili britanski znanstvenici, cilj svima u BiH treba biti i trajna zaštita okoliša.

akta.ba

Izvor:akos.ba

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close