NAJVEĆE OTKRIĆE IKADA: Evo gdje se krije TAJNA LIJEKA ZA RAK, može da “POPRAVI” oštećeni DNK!

Velika galapagos kornjača, posljednja od svoje vrste, sa svojim DNK doprinosi nauci više nego što smo mogli i pretpostaviti…

Genetska analiza DNK Usamljenog Džordža, galapagos kornjače koja je doživjela najstariju dob, zajedno sa drugim analizama gena iste vrste (koja može živeti oko 100 godina) pokazuje da imaju veliki broj genetskih varijabli i varijanti koje su u vezi sa “popravkom” DNK, imunološkim reagovanjem, supresijom raka i ostalim karakteristikama koje drugi kičmenjaci nemaju.

Kako piše “Sajens dejli” – ostaci džinovskih kornjača i dalje naučnicima otkrivaju tajne te vrste i odgovor na pitanje – zašto su mogli da žive tako dugo. U istraživanju učestvuju Univerzitet Jejl, Univerzitet Ovijedo iza Španije, Galapagos Konzervans i Galapagos nacionalni park.

– Usamljeni Džordž nas iz smrti uči o životu – kaže Adalgisa “Žizela” Kacone, istraživač sa Jejla i jedan od autora istraživanja.

Upravo je ona 2010. godine počela da sekvencira njegov gen, poslednje jedinke vrste formalnog naziva chelonoidis abingdonii, kako bi istražila evoluciju kornjača na Galapagosu. Karlos Lopez-Otin, iz Ovijeda u Španiji, analizirao je podatke kako bi vidio koje i kakve genetske varijable omogućavaju takvu dugovečnost.

– Do sada smo locirali devet oznaka starenja, a nakon istraživanja više od 500 uzoraka gena prema toj klasifikaciji, našli smo vrlo interesantne varijante koje potencijalno utiču na šest od devet tih karakteristika kod golemih kornjača, što otvara nova vrata u istraživanju starenja i kod ljudi – kaže Lopez-Otin.

PROMOTED CONTENT

Kako sam se za 7 dana riješila proširenih vena !

Kako sam smanjio svoju težinu za 40%

Kako sam smanjio svoju težinu za 40%: priča o čovjeku koji je smršao 56 kg!

Oprez! Ovaj sagorjevač masti može uzrokovati anoreksiju! Uzmite samo…

Džinovske kornjače i ljudi dele više od 90 odsto DNK, a profesor Beheregaraj, jedan od koautora istraživanja, kaže da upravo razlike čine poređenje interesantnim.

– Neki od tih gena nisu duplirani kod ljudi, ali jesu kod kornjača, a neki imaju čak tri kopije nekog gena – kaže Beheregaraj i dodaje da “znamo da dupliranje gena utiče na funkciju tih gena”.

Nadaju se da će moći da ih repliciraju u laboratoriji.

– Možda je upravo u tim genima caka i tajna u njihovim dugotrajnim i vrlo zdravim životima – kaže Beheregaray.

galapago

foto: Twitter

Džinovske kornjače mogu oboljeti od raka, ali, zajedno sa još nekim reptilima, veoma rijetko oboljevaju od karcinoma bilo koje vrste.

– Rak je u vezi sa tokom deoba ćelija. Kada se ćelija deli, DNK eventualno napravi grešku, a velike kornjače su na neki način “naučile” kako to da se spreči, ili maksimalno umanji – kaže on.
– I sada imamo listu potencijalnih gena koje moramo dalje proučavati i dovesti u vezu sa ljudima – objašnjava Beheregaray.

Međutim, iako je istraživanje definitivno važno za čoveka, pomoći će i zaštiti džinovskih kornjača.

Šest vrsta kritično je ugroženo, tri je ugroženo, tri ranjivo, a jedna, možda čak i dvije vrste — su izumrle. Tako je i veliki Usamljeni DŽordž bio poslednji primjerak svoje vrste

Novi.ba/Srbijadanas.com

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close