NAJZDRAVIJE VOĆE NA SVIJETU: Uzimajte po tri hurme svaki dan i evo šta će se desiti vašem organizmu!

Najzdravije voće na zemlji hurme ili datule imaju širok spektar zdravstvenih i nutritivnih vrijednosti, zbog kojeg se smatraju najzdravijim voćem na zemlji.

One su prekrasan izvor prirodnih vlakana koji su organizmu neophodni za dobar rad crijeva. Prirodni šećer koji se nalazi u hurmama je savršena alternativa običnom šećeru. Lako se probavljaju i smanjuju osjećaj gladi. Po svom sastavu hurme su prava prirodna multivitaminska tabela, koju mogu koristiti djeca i odrasli. Od anemije, preko visokog krvnog pritiska, holesterola, pa sve do raka…..gotovo da nema bolesti koja se ne može liječiti s hurmama.

Odličan izvor željeza
Anemični pacijenti trebali bi jesti što više hurmi, jer su one odličan izvor željeza. 100 gr hurmi sadrži oko 0,90 željeza, što je oko 11% preporučene dnevne vrijednosti. Željezo, kao dio hemoglobina unutar crvenih krvnih stanica, određuje nosivost kisika u krvi. Najviše potrebe za željezom imaju djeca u pubertetu i trudnice.

«Vitamini za oči»
S obzirom da sadrže lutein i zeaksantin hurme se nazivaju «vitaminima za oči». Lutein i zeaksantin su posebno važni za mrežicu i makulu oka, jer potpomažu ćelije epitela za dobar vid i mogu spriječiti oštećenje makule, koje se javlja u starosti. Zato ako želite sačuvati dobar vid trebate jesti što više hurmi.

Zaustavlja proljev
Hurme sadrže kalij, koji je koristan kod zaustavljanja proljeva. Osim toga hurme pomažu da se crijevna flora što brže obnovi. Redovnim uzimanjem hurmi olakšat ćete crijevima da stvore «prijateljske» bakterije.

Lijek za tvrdu stolicu
Isto kao što zaustavljaju probljev, hurme mogu pomoći da se hrana brže i lakše probavi iz organizma. Potrebno je uzeti nekoliko hurmi i naveče ih pokiseliti u čistu vodu. Tokom noći hurme će pustiti svoj sok, koji je izvrstan laksativ, što će stimulisati lijena crijeva. U SAD-u hurme se fabrički pakuju u male boce kao lijekovi i to se propisuju kao lijek za zatvor. 100 grama hurmi ( 10-21 hurmi) sadrzi 8,5 gr vlakana. WHO preporučuju unošenje velikih količina vlaknastih tvari, ne samo da bi se zaštitili od tvrde stolice već i zbog mnogih drugih koristi.

Olakšava porodjaj
Eksperiment koji su proveli na Univerzitetu za nauku i tehnologiju u Jordanu pokazali su da konzumiranje hurmi 4 sedmice prije porodjaja, može majkama olakšati porodjajne bolove i umanjiti krvarenje. Žene koje su prije porodjaja jele hurme, porodile su se lakše i brže, za razliku od onih žena koje nisu uzimale ovo voće. Osim toga, hurme su ženama pomogle da prebrode postoporodjajnu depresiju, te da proizvedu dovoljno mlijeka za bebu.

Reguliše tjelesnu težinu
Zbog visokog udjela hranjivih tvari, hurme kod čovjeka izazivaju osjećaj sitosti i olakšavaju gubitak težine. Ako na prazan stomak uzmete hurmu, ona će regulisati rad crijeva i organizmu dati potrebni šećer. Hurme nemaju holesterola, ali imaju dosta šećera, pa biste se od pretjeranog uzimanja hurmi mogli udebljati. Kilogram hurmi sadrži blizu 3.000 kalorija što predstavlja minimum dnevnih potreba čovjeka koji je aktivan cijeli dan.

Snižava holesterol
Hurme imaju sposobnost da smanje nivo LDL neželjenog holesterola u tijelu. Zato je ovo izvrsna hrana za ljude s visokim holesterolom, koji uzrokuje masne naslage u arterijama koje dovode do stvaranja krvnih ugrušaka i drugih srčanih bolesti.

Jačanje srca
Osobe za slabim srcem mogu koristiti ovo nevjerovatno voće. Tokom noći potopiti hurme sa sjemenkama u vodu. Ujutro ukloniti sjemenke iz hurmi, samljeti ih u blenderu zajedno s vodom u kojoj su tokom noći stajale. Ovaj lijek uzimati nekoliko puta dnevno kako bi se ojačalo srce.

Smanjuju krvni pritisak
Hurme su veoma pogodna hrana za ljude koji pate od visokog krvnog pritiska. One sadrže vrlo malo sodijuma, a bogate su potazijumom. Standardna porcija od pet ili šest hurmi daje oko 80 miligrama magnezija, esencijalni mineral koji doprinosi širenju krvnih žila. Istraživanja pokazuju da 370 miligrama magnezija dnevno može smanjiti krvni pritisak.

Štiti od moždanog udara
Jedna od ključnih prednosti hurmi je njihova sposobnost da reguliraju zdrav živčani sistem, zahvaljujući bogatom sadržaju kalija. Istraživanje su pokazala da veći unos kalija (oko 400 mg) može smanjiti rizik od moždanog udara za 40 posto.

Hrana za mozak
Hurme sadrže fosfor, a on igra važnu ulogu kao hrana za mozak. Iz tog razloga se hurme preporučuju u ishrani osoba koje se bave intelektualnim radom.

Energetski stimulans
Hurme su veliko energetsko pojačalo, jer sadrže prirodne šećere kao što su glukoza, saharoza i fruktoza. Maksimalan energetski učinak iz hurmi izvućete ako ih pomiješate s mlijekom. Ovaj hranjivi obrok ima vrlo malo kalorija, a dosta energetske vrijednosti.

Hrana za bebe
Šećer iz hurmi je vrsta šećera koja se najlakše otapa i probavlja, pa je on prikladan za novorođenčad, s tim da hurme treba da budu isitnjene ili namočene u vodi prije davanja djetetu kako bi ih ono lakše pojelo. Savremeni institut za hranu savjetuje da se djeci koja pate od prirodne nervoze ili hiperaktivnosti daju hurme.

Idealna hrana za postače
Zanimljivo je da čak i doktori savjetuju pacijentima koje se liječe postom da post prekidaju prirodnim šećerom iz voća i vodom. Pošto znamo da hurme sadrže veliki procenat šećera koji se lahko apsorbuje, onda nam je jasno da su hurme i voda najbolja hrana za postače.

Jača zubnu caklinu
Hurme sadrže fluor, koji je bitan mineral u borbi protiv karijesa, jer sprječava daljnje kvarenje zuba. Hurma se može dati maloj bebi kojoj rastu zubi da je siše. To će kod beba umanjiti bol u desnama.

Vjeruje se da hurme imaju dejstvo u liječenju raka, za što je zaslužan element selen kojeg ima u hurmama. Hurme su dobre za liječenje jetre i čišćenje organizma od otrovnih tvari. Uzimanje soka od hurmi pomaže u liječenju grlobolje, različitih vrsta groznice i prehlade. Hurme su odličan lijek i protiv alkoholne omamljenosti. Sačuvajte vaše zdravlje uz pomoć hurmi!
Datulje imaju širok spektar zdravstvenih dobrobiti zbog kojih se smatraju najzdravijim voćem na zemlji. Datulje su posebno značajne vegetarijancima budući da sadrže neke stvari koje su posebno bitne za normalno funkcioniranje organizma, a koje se ne mogu lako pronaći u namirnicama biljnog porijekla.

Datulje su u našim krajevima dostupne kao sušene i tvrde, no nakon što smo kušali svježe, mekane, iranske datulje, koje se ”tope u ustima” (mogu se kupiti u Sarajevu, one su osvojile naše srce i nepce! Bez obzira na to koju vrstu datulja konzumirate, vaš organizam će vam biti zahvalan, u nastavku teksta ćete doznati i zašto.

Datulje su voće koje se koristi u različitim dijelovima svijeta. Važan su dio prehrane u arapskim zemljama. Datulje se proizvode u 35 različitih zemalja na oko 2,9 milijuna hektara. Glavne zemlje koje uzgajaju i prodaju datulje su Egipat, Saudijska Arabija, Irak, Iran, Pakistan, U.A.E., Alžir, Libija, Tunis, SAD te u manjim količinama Španjolska, Meksiko, Jemen i Palestina.

Smatra se kako datulja potječe iz sjeverne Afrike. Danas je primjerice raširena u svim suptropskim predjelima, prvenstveno iz komercijalnih razloga. Premda se uzgaja i u tropskim krajevima, tamo plodovi ne sazrijevaju dobro što je posljedica visoke vlažnosti. Plodovi datulje iznimno su važni u prehrani lokalnog stanovništva. Zašto je to baš tako, nije teško odgonetnuti.

Mesnati dio ploda datulje sadrži 44-88% svih šećera (glukoza i fruktoza), vodu, proteine, vitamine, minerale te visok udio vlakana. Energetska vrijednost datulja u količini od 100 grama iznosi 250 kcal.

Udio masnih kiselina je u datuljama nizak, dok sjemenka sadrži oko 50% oleinske kiseline. Mineralno bogatstvo datulje se temelji na kaliju (ima ga najviše oko 0,9%), kalciju, kobaltu, bakru, željezu, natriju i cinku.

Datulje sadrže i fluor koji je izuzetno bitan za zaštitu zuba od karijesa te selen koji je važan za normalan rad imunološkog sustava. Vjeruje se kako datulje imaju učinkovito djelovanje u liječenju raka, za što je zaslužan upravo selen.

Datulje za razliku od drugih vrsta voća sadrže 23 aminokiseline. Vitamini su u datuljama prisutni u malim količinama. Datulje sadrže lutein i zeaksantin, tzv. vitamine na oči. Lutein i zeaksantin se ubrajaju u skupinu karotenoida.

Djeluju kao antioksidansi koji štite retinu (mrežnicu oka) od mogućih oštećenja izazvanih svjetlom. Studija objavljena 2007. ukazuje da je manje vjerojatno da će makula oka degenerirati kako ljudi stare, ako su konzumirali namirnice bogate ovim tvarima.

1. Datulje su hrana za mozak
Datulje sadrže fosfor, a on igra važnu ulogu kao ”hrana za mozak”. Upravo zbog toga se datulje preporučuju u prehrani osoba koje se bave intelektualnim radom. Datulje mozgu i mišićima brzo daju potrebnu energiju, budući da sadrže prirodne šećere kao što su glukoza, saharoza i fruktoza.

Datulje sadrže elementarni klor, koji se koristi u zaštiti zuba od propadanja. Zrela datulja sadrži vitamine A,C, B1, B2 i niacin. Datulja je izvrstan izvor natrija, magnezija, kalcija i željeza.

2. Datulje sadrže željezo
Datulje su bogat izvor željeza. Njihova svakodnevna konzumacija je odlična preventiva protiv anemije ali i terapija onima kojima nedostaje zaliha željeza. 100 grama datulja sadrži oko 10% preporučene dnevne vrijednosti željeza.

3. Datulje su “zdravi slatkiš”
Prirodni šećer koji se nalazi u datuljama je savršena alternativa običnom šećeru. Lako se probavljaju i smanjuju osjećaj gladi.

Dovoljno je pojesti 2 ili 3 datulje i više nećete imati želju za čokoladom ili nekim drugim slatkišem, a uživat ćete u nevjerojatno slatkom okusu, koji se ne može usporediti s okusom industrijskih slatkiša.

Od datulja se može napraviti zdravi namaz (“hurmela”), a mogu poslužiti kao prirodni zaslađivač u kompotima i sirovim poslasticama. O tome koliko su zdravije od slatkiša, zaslađenih bijelim, kristalnim šećerom, ne treba govoriti!

4. Datulje su bogate proteinima
Datulje su odličan izvor proteina koji nam pomažu da ostanemo u formi te održavamo naše mišiće snažnima. Velik broj profesionalnih sportaša konzumira nekoliko datulja dnevno kako bi priskrbili svojim mišićima zadovoljavajuću razinu proteina.

Budući da su sportaši izloženi svakodnevnim naporima, proteini su vrlo važan faktor koji je zaslužan za normalno funkcioniranje mišića.

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close