Nakon potresa u Petrinji: Begić objasnio šta je uzrokovalo nastanak rupa u zemlji i gdje su otkrivene u BiH

Razorni potres (6,2 po Richteru), koji je krajem prošle godine pogodio Petrinju i Sisak u Hrvatskoj, izazvao je pojavu ogromnih rupa u zemlji.

Ima ih oko 30-ak, neke se i dalje šire, a dok se temeljito ne istraže, kako tvrde hrvatski geolozi, ostaju misterija.

Prema riječima Hamida Begića, dpl. inženjera geologije, zaposlenog u Zavodu za geologiju Federacije BiH, radi se o prirodnom fenomenu koji se javlja u tlu u kojem geološki ili litološki dominiraju rastresiti materijali, poput nevezanih čestica pijeska ili šljunka.

– Usljed potresa, pojavljivanjem kako markatnih, tako i lokalnih rasjeda, geomehanički čestice u tlu poremete se i njihove veze se smanjuju. Tada se kohezija, veza između sila unutar čestica tla, svodi na minimum ili praktično na nulu. To dovodi do nastanka tzv. rupa u tlu – objašnjava Begić.

Dodaje kako ovakve rupe mogu nastati i u područjima gdje nema potresa.

– Što se tiče Petrinje i okoline, tamo su rupe sigurno posljedica potresa. S druge strane, postoji i tzv. inženjersko-biološki proces litifakcija, a to znači da u pjeskovitim i rastresitim materijalima, usljed potresa, dolazi do remećenja nivoa podzemnih voda, on se podigne u odnosu na statički nivo koji je bio prije potresa. Time se tlo pretvara u tečno/kašasto stanje, a objekti na takvom tlu ili se uruše ili potonu. Koliko mi je poznato taj proces još nije prisutan u Petrinji na području gdje su rupe nastale, što ne znači da u nekim pojasevima toga neće biti – kaže Begić.

Iste kao u okolini Petrinje, rupe u tlu na području BiH, postojale su, dodaje Begić, u području Sanskog Mosta uz prostornu poljanu Sanice.

– Tamo rupe nisu izazvane potresom, ali jesu drugim inženjersko-geološkim procesima. Velike količine padavina uzrokovale su ispiranje čestica. U tlu postoje velike kaverne, prazni šuplji prostori, čiji se zidovi, usljed primjera radi potresa koji se dogodio u Petrinji, isperu podzemnim vodama. To uzrokuje povlačenje površinskog tla, a rezultat su – rupe u zemlji. Upravo to dogodilo se u Sanici, gdje se nivo podzemnih voda podigao iznad površine terena. To je bilo prije četiri-pet godina kada su stvorene dvije ili tri rupe, odnosno vrtače – navodi Begić.

Najrizičnija mjesta za pojavu rupa su ona koja su podložna podrhtavanju tla, a pogotovo, kako kaže Begić, tamo gdje je izražena tektonika sa jedne, a sa druge strane tamo gdje je tlo na kojem su temeljeni objekti, sastavljeno od praškastih materijala.

– Prema mojim saznanjima, tlo u okolini Petrinje gdje su rupe nastale, je praškasto, pješčano, nevezano i kao takvo nema čvrstoću. Postoji više lokalnih rasjeda, a duž njih mogu se pojavljivati takve pukotine na površini terena. Da se u ovom trenutku koristi geofizička metoda, možda bi se uz pomoć nje moglo doći do značajnijih saznanja o kakvoj morfologiji je riječ – dodaje Begić.

U vrijeme dok tlo ne miruje, preporuka je da se rupama ne prilazi, ali Begić kaže kako ih je moguće sanirati.

– Rupe u tlu moguće je injektirati, puniti čvrstim materijalima od čvrstih stijena i na taj način sanirati. No, to se sada ne preporučuje jer je seizmička karta i dalje aktivna, a kako je zimski period, nivo podzemnih voda i dalje se povećava. Osim toga, nepoznat je i medij u kojima se rupe pojavljuju. Zbog toga smatram da bi se geofizika trebala primijeniti što je prije moguće kako bi se utvrdilo gdje su sve tektonski elementi prisutni – naveo je Begić.

Izvor: faktor.ba

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close