Namaska vremena i njihova povezanost s vitalnošću tijela

NADNARAVNOST U KUR’ANU I SUNNETA

-Sabah -namaz i njegov utjecaj

-Odmor u podne (kajlule)

-On je Taj Koji vam je dao noć za počinak a dan za aktivnost.

“….Reci: ..Kažite vi meni -ako bi Allah dao da vam noć potraje vječno, do Sudnjeg dana, koj i bog bi vam, osim Allaha, svjetlo dao? Zar ne čujete?’ Reci: .. Kažite vi meni -ako bi Allah dao da vam dan potraje vječno, do Sudnjeg dana, koj i bog bi vam, osim Allaha, noć dao da u njoj otpočinete? Zar ne vidite? Iz Milosti Svoj e On vam je dao noć i dan; da se u nj oj odmarate, a da iz dobara Njegovih privređujete i da zahvalni budete.’” (Kasas, 71 -73)

– U navedenim ajetima ukazuje se važnost biološke harmonije za tijelo čovjeka u skladu s ritmom biološkog sata.

– Dnevna aktivnost koja se tiče ranog ustajanja na sabah-namaz, težeći ka osiguravanju opskrbe na što je i hadis Božijeg Poslanika, a.s., uputio. Sve se ovo dešava u skladu s aktivnošću hormona koji se izlučuju u tijelo putem biološkog sata, tako da je energija dostupna, spremnost potpuna a konzistentnost ostvariva.

– Spavanje u podnevnim sahatima kada se odlaže odjeća

-Tada nestaje napetosti kao posljedica egzistiranja hormonske aktivnosti, adrenalina i kortizona te povišene razine testosterona, koji zahtijevaj u da se tijelo opskrbi u to vrijeme, a također pruža i priliku tijelu da se odmori od napetosti, tako da se i adrenalin izluči kad mu je procenat najviši između dva i četiri sahata poslije podne.

Ikindija-namaz (čuvajte namaze a posebno središnji namaz)

Ovakav vid je srazmjeran sa procentom adrenalina, što dovodi do otklanjanja napetosti i opuštanja.

Počinak navečer, kada se izlučuje hormon koji djeluje na opuštanje tijela (melatonin), tada se smanjuje i procenat kortizona i adrenalina, potiče se imunitet koji je spreman na odbranu tijela kako bi djelovao na sanaciji i nadomještanju onog što je izgubljeno tokom dnevnih aktivnosti.

Nema buke, glasova niti svjetla koji bi utjecali na nervni sistem, što dovodi do nervne i psihičke napetosti, štaviše, podsticanje na određivanje posljednjeg dijela noći, prije saba -namaza, kada je um najbistriji i kada je tijelo pripravno za primanje svjetla kao pokazatelj za početak novog biološkog ciklusa u tačno precizirano vrijeme.

Također, ustajanje u ovo rano vrijeme pruža priliku da se spriječi srčani i moždani udar koji se dešavaju u ovo vrijeme što je opet upozorenje čovjeku da slijedi upute u vezi s uzimanjem lijekova.

– Isto tako, odlazak u džamiju u ovo vrijeme, kao jedan vid sportske aktivnosti, dovodi do smanjenja krvnog pritiska i smanjenja srčanih i moždanih smetnji.

Namaska vremena i njihova povezanost s vitalnošću tijela

Kada musliman ustaje ujutro kako bi klanjao namaz, susreće se s tri značajne promjene:

a. Pripravnost na susret sa svjetlošću u određeno vrijeme, što dovodi do smanjene aktivnosti štitne žlijezde, umanjuje se melatonin i pokreću druge aktivnosti povezane sa svjetloš ću;

b. završava se kontrola nervnog sistema, koji je umiren tokom noći, i otpočinje njegova nova aktivnost;

e. pripravnost na upotrebu energije koju osigurava povišen kortizon tokom jutra. Ova povišenost dešava se sama od sebe, a ne zbog aktivnosti i izlaskom iz postelje; isto se tako hormoni seratonin i adrenalin povećavaju.

Tokom obavljanja podnevnog namaza musliman se susreće s tri vrlo bitne značajke:

a. biva miran tokom obavljanja podne-namaza uslijed povećanja adrenalina krajem jutra;

b. tjelesno se smiruje kada testosteron biva u podne najviši;

c. biološki sat zahtijeva od tijela povećanu energiju ako podnevni obrok ne bude na vrijeme.

Na ovaj način molitva biva umirujući činilac za napetost koja je nastala zbog gladi.

– Musliman klanja ikindiju, a u vrijeme ikindije procenat adrenalina je vrlo visok, u to vrijeme aktivnost nekih tjelesnih organa također je izražena, posebno aktivnost srca. Odmah nakon ovoga vremena udvostručena je komplikacija bolesti srca; isto tako, u to vrijeme smrtnost novorođene djece

je najveća, odnosno oko 14 h., a najveće komplikacije kod novorođenčadi dešavaju se između 14-1 6h.

– Kad je riječ o akšam-namazu, on se smatra vremenskim terminom kada se prelazi iz svjetlosti u pomračenje, što je opet suprotno sabah-namazu. U vrijeme akšama počinje povećano izlučivanje melatonina zbog nadolazeće tmine, dešava se osjećaj pospanosti i lijenosti, a postotak seratonina, kortizola i androfina snižava se.

– U vrijeme jacija-namaza prelazi se iz aktivnog u pasivno stanje, tj. iz aktivnosti u smiraj. U to vrijeme temperatura tijela opada, otkucaji srca su manji, dok se krvni hormoni povećavaju.

Proporcionalnost ovih pet vremenskih termina, dakle u vrijeme pet namaza, vrlo je bitna za tijelo, jer se ovi vremenski termini podudaraju s pet bioloških promjena u tijelu, što znači da pet dnevnih namaza reflektiraju pozitivan učinak i djelovanje tokom vremena njihovog prakticiranja.

Odlomak iz knjige: “KUR’AN, NERVNI SISTEM I PSIHOLOGIJA”

Autor: dr. Halid Faik el-‘Ubejdi

Izvor:akos.ba