Njemački državni sekretar: Prekrajanje granica na Balkanu je opasan i pogrešan put

Pomicanje granica na Balkanu je igranje vatrom, smatra Michael Roth, državni sekretar u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova zadužen za Evropu u razgovoru za DW, komentirajući aktualne rasprave o promjeni granica u BiH.

DW: Povlačenje novih granica ponovo je tema o kojoj svi govore na zapadnom Balkanu. Mediji su izvijestili o “non-paperu” slovenske vlade. Kakva saznanja o tome ima njemačka vlada?

Michael Roth: Pomicanje granica ne rješava niti jedan problem na zapadnom Balkanu, naprotiv. Tako nešto bilo bi izuzetno opasno a prijetilo bi ponovnim otvaranjem Pandorine kutije s konfliktnim potencijalom. Ne morate biti prorok da to kažete. Sadašnjost i budućnost zapadnog Balkana leže u pomirenju, bliskoj regionalnoj suradnji i konačnom odstupanju od nacionalizma i revanšizma. Zapadni Balkan je bio i ostat će dom multireligijskih i multietničkih društava. To je preduvjet za mir, prosperitet i demokraciju. Stoga sam uvjeren da se slovenska vlada jasno distancirala od maštanja o promjeni granica. Jer to ne može biti interes nikoga u Europi.

Dakle, isključujete li mogućnost da će se ovaj prijedlog naći na pregovaračkom stolu u bilo kojem obliku?

Živimo u slobodnoj demokraciji i naravno da je svako slobodan pokrenuti raspravu i dati svoje prijedloge. Ali to ne mijenja ništa u pogledu našeg nedvosmislenog odbacivanja takvih ideja. Još jednom: crtanje granica je opasan i pogrešan put za regiju, to nikome na zapadnom Balkanu ne može biti u ozbiljnom interesu.Sjećanja na krvave balkanske ratove devedesetih, koji su bivšu Jugoslaviju pretvorili u ogromno ratište, trebalo bi biti dovoljno upozorenje svima nama. Moj je stav jasan: fantazije o pomicanju granica su definitivno stvar jedne propale prošlosti.

Ima li kolega u EU koji su za takva rješenja?

Strategija proširenja EU i strategija za zapadni Balkan Europske unije ne predviđaju nikakvo povlačenje granica. I dobro je što je tako i to tako mora i ostati!

Berlinski proces daje doprinos jačanju regionalne suradnje. Na ljeto se očekuje posljednji sastanak šefova vlada zemalja zapadnog Balkana s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Što će dalje biti s tom inicijativom?

Berlinski proces je odaslao važan signal koji je stanovnicima regije dao do znanja da smo uz njih i da, bez obzira na pristupima Europskoj uniji, činimo sve što možemo kako bi unaprijedili stabilnost zapadnog Balkana. I to sada! I dalje ulažemo posebne napore kako bi poboljšali regionalnu suradnju, kako bi mladi imali perspektivu, radna mjesta, socijalnu koheziju i suživot. Pitanja zdravlja, infrastrukture i digitalizacije, naravno, također igraju vrlo važnu ulogu.

Zbog toga je važno nastaviti angažirano Berlinski proces. Upravo sada osjećamo koliko je važno da na Europsku uniju na zapadnom Balkanu i dalje gledaju kao na bliskog, pouzdanog i inteligentnog partnera – i da je EU takav partner ne samo u očima političara, nego da je to, prije svega, percepcija građanki i građana. Jer, u regiji je i mnogo razočaranih, bilo zbog nedovoljnih reformi u pogledu jačanja vladavine zakona ili u borbi protiv korupcije.

Kad je riječ o suočavanju s pandemijom koronavirusa, neki smatraju da ih EU ne podržava dovoljno dobro. Stoga sam zadovoljan što EU sada šalje jasan signal solidarnosti: od svibnja počinjemo s novom isporukom od ​​650.000 doza cjepiva u zemlje zapadnog Balkana. Berlinski proces uvijek mora biti potkrijepljen konkretnim i opipljivim projektima koje lokalno stanovništvo doživljava pozitivno. Oni moraju biti vidljivi za građane regije i održivo poboljšati njihove uvjete za život.

Berlinski proces nazivaju i čekaonicom za učlanjenje u EU. Mogu li se ove zemlje nadati da će pod slovenskim predsjedanjem Vijećem EU-a u drugoj polovini ove godine biti postignut napredak u smjeru proširenja koji nije mogao biti postignut pod njemačkim predsjedavanjem prošle godine?

Naporno smo radili tijekom njemačkog predsjedanja Europskom unijom i sve smo pokušali što smo mogli. Ali preduvjet za početak pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom je postojanje konsenzusa u Vijeću EU-a. To nismo uspjeli postići zbog blokade jedne države.

To je bilo gorko iskustvo, ali ne odustajemo. Vrlo sam zahvalan portugalskim predsjedateljima EU što su nastavili ovaj proces. Na primjer, jučer smo na sastanku ministara za europska pitanja imali brifing o trenutnoj situaciji na zapadnom Balkanu. U svibnju i lipnju će “zapadni Balkan i proširenje EU” biti u fokusu sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova i ministara za europska pitanja. Tada nam konačno treba „zeleno svjetlo” za nastavak procesa učlanjenja. Ja ću se snažno za to založiti.

EU mora održati svoju riječ i proces učlanjenja ne smije držati na ledu. Hitno nam je potrebno više pozitivnih signala za ovu regiju. Na kocki je ništa manje do – vjerodostojnost EU-a. Događaji u proteklih 12 mjeseci su pokazali da EU na zapadnom Balkanu ima sistemske protivnike, koji popunjavaju praznine, koje im mi ostavljamo. U našem je vlastitom interesu da ovu regiju jače vežemo za sebe.

Problemi na Kosovu ili u Bosni i Hercegovini još nisu riješeni. Što treba učiniti da se izbjegnu prijedlozi o povlačenju novih granica?

Veselim se dobroj suradnji s novom vladom Kosova. Vlada Aljbina Kurtija predstavila je vrlo ambiciozan program u borbi protiv korupcije i jačanja demokracije i vladavine zakona. To je snažan signal i kosovska vlada može računati na našu podršku. Pored toga, Njemačka se nastavlja zalagati da stanovnici Kosova konačno dobiju mogućnost liberalizacije viznog režima. Nadam se da ćemo mi u EU uskoro postići neophodan zaokret. Jer, cilj koji je sve dalji, prijeti pretvaranjem u fatamorganu – a time i gubljenjem moći privlačenja i transformacije.

A što se tiče Bosne i Hercegovine, jedno je jasno: ogromna većina stanovništva podržava zajednički cilj: budućnost u EU. Ali jednako je jasno da se zemlja sada mora odlučno pozabaviti reformama, koje su tako hitne, kako bi brže napredovala na putu “od Daytona do Bruxellesa”. Na primjer, reforma Izbornog zakona treba biti osmišljena tako da doprinese pomirenju i suradnji, a ne daljoj podjeli, piše DW.

Izvor:  

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close