Povijest ljubavi bosanskih muslimana prema hadisu

S obzirom da je Turska carevina bila ogromna zemlja imala je za potrebu veliki broj pravnika, kadija, pa su zbog toga pridavali veliku važnost fikhu i u tom pravcu otvarali škole raznih nivoa, u kojima se izučavalo šerijatsko pravo.

I u našim sredinama to se može zapažati, jer je u Sarajevu bila Viša šeriatsko sudačka škola, a tako je bilo i u drugim pokrajinama velikog turskog carstva. Zbog te činjenice u Turskoj se nije pridavala značajna pažnja hadisu, što je svakako imalo uticaja i na naše područje. Drugi razlog takvog odnosa prema Hadisu je snažan uticaj zapadnog orijentalizma na ovom području, posebno prema jednom dijelu inteligencije koja je naprosto prihvatila tezu zapadnih orijentalista, o upitnosti vjerodostojnosti hadiskih zbirki, pa čak i onih koje se u Islamskom svijetu smatraju pouzdanim i vjerodostojnim, kao što je „Kutubu sitte“, šest zbirki, među kojima je na prvome mjestu Sahihu-l-Buhari.

Međutim, takav odnos prema hadisu Allahovog Poslanika nije dobio opšti zamah i većina muslimana su kroz ljubav prema Poslaniku i islamu, konačno, izgradili i ljubav prema Hadisu. Oni su tu ljubav pokazivali na razne načine: kroz priče, hikaje, pjesme, mevlude itd.

Dokaz te neizmjerne ljubavi kod bosanskih muslimana prema Poslaniku i njegovom hadisu pokazuju brojna hadiska djela koja su nastajala iz pera ovdašnje uleme. Navest ću neke primjere, a neka mi se ne zamjeri ako nekoga izostavim.

  1. Ali Dede Alaudin, sin Mustafe iz Mostara, u 16.vijeku, napisao je djelo iz područja hadisa pod nazivom Havatimu-l-hikem,
  2. Muhamed Bošnjak Ajviruri, također, muhaddis mostarske škole Hadisa, napisao je knjigu pod nazivom El-Ehadisu el-erbeine,
  3. Hasan Kafi Pruščak, umro 1615.u svojim se djelima obilato koristio hadisima i slovio je kao veliki poznavalac hadisa. U Pruscu je osnovao školu pod nazivom Daru-l-hadisi,

4. Mehmed Handžić iz Sarajeva (1906-1944.) mnogo je radio na hadisu i ostavio brojna djela iz ove oblasti. Jedno od njih je i Uvod u hadisku nauku,

5. Zabilježeno je da je Buhariju usmeno prenosio u Gazi Husrev-begovoj medresi naš prvi reis-ulema Mustafa Hilmi ef. Omerović. Njegovu praksu nastavio je i reis-ulema Mehmed Tevfik ef. Azapagić.

U vremenu od 1926. do 1946.g. Ahmed ef.Burek, muderris u Gazijinoj medresi je svakog petka tumačio Buhariju,

6. Muftija h. haf. Mustafa ef. Nurkić je u periodu od 1942-1945.g.preveo dio Buharijinog Sahiha tadašnjim imamima Banjalučkog muftiluka.

7. Hafiz Fuad ef. Subašić, imam u Sultan Ahmedovoj džamiji u Zenici, preveo je cijelu Buhariju, a jedan dio je i štampan za internu upotrebu imama. Također, Fuad ef. je u svojoj džamiji dva puta pročitao i protumačio cijelu Buharijinu zbirku. Iz njegovog prijevoda štampana je knjiga pod nazivom Bin bir hadis,

8. Profesor Hasan ef. Škapur tumačio je imamima s prijedorskog područja Buhariju i iz tih bilješki nastalo je djelo koje je kasnije i štampano u izadanju tadašnjeg Stariješinstva IZ u BiH. Štampana su tri djela: prva knjiga 1974.g., druga 1975. i treća 1976.g.

9. Hasan ef.Makić, sadašnji muftija bihaćki, nastavio je Škapurovo djelo pa je izašao i četvrti dio Buharijinog sahiha, 1990.g.

10.Mehmedalija Hadžić, urednik Glasnika, sačinio je prijevod „Sažetka“ Buharijine zbirke koji sadrži 2320 hadisa, i ovo djelo je štampano 2005.g.

 

Osim ovih djela koja su svakako vrijedna pažnje i jasan pokazatelj koliko je ovdašnja ulema voljela vjeru i Poslanika i koliko su poklanjali pažnje hadisu, postoji niz drugih pokušaja i uspjeha na planu razvoja hadiske znanosti, kao što su:

 

  1. Mustafa Čolić, imam iz Jajca, preveo je Rijadu-s-alihin, Nevevijinu zbirku izabranih hadisa,
  2. Jakub Memić, objavio je djelo pod nazivom Izbor Poslanikovih hadisa,
  3. Dr.Omer Nakičević, napisao je udžbenik iz hadisa za studente FIN-a, pod nazivom Uvod u hadiske znanosti,
  4. Ahmed Mehmedović, novinar, sastavio je tematsku zbirku pod nazivom „Tako je govorio Muhamed, a.s.“
  5. Mirsad Mahmutović, 1993.g., u Visokom objavljuje knjigu, „Povodi nastanka nekih vjerovjesnikovih hadisa“. U toj knjizi obradio je 115 hadisa, i za svaki od njih naveo je kraću biografiju prenosioca, povod nastanka, porijeklo hadisa i kraći komentar. Ovaj autor je napisao i udžbenik iz Hadisa za treći razred medrese, 1999.g.
  6. Adnan Silajdžić, prof. na FIN-u, u Sarajevu objavljuje knjigu „Četrdeset hadisa s komenarom“,
  7. prof. Mahmut Karalić, napisao je na desetine radova o hadisu, koje je objavljivao u listovima IZ-e, kao i skriptu iz hadisa za učenike medrese. Krunsko njegovo djelo je prijevod Tirmizijinog sunena ili kako se ovo djelo popularno zove „Tirmizijin džami'-sunen.
  8. Dr.Fuad Sedić, preveo je “Musned ebu Hanife“,
  9. Hamid Indžić, preveo je sa komentarom „Malikov Muvetta'“.

 

Kako vidimo, ovdašnja ulema je znala cijeniti vrijednost hadiskog blaga i nije žalila svoga truda na tom putu. Izlazak kompletnog Buharijinog Sahiha na našem jeziku prestavlja krunu svih napora i dostignuća na planu popunjavanja svih šupljina koje su se mogle pojaviti u periodu kada su naši vrijedni imami tragali za hadisom, kao i za zalogajem hljeba.

Preporod, Mirsad Mahmutović

 

 

Komentari

komentara

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close