Pravilna ljetna ishrana

Stalno čitamo o tome kako treba voditi zdrav život, usvojiti zdrave navike i učiniti nešto da umanjimo rizike po naše zdravlje. Međutim, naš ubrzani tempo života je ujedno i naša najveća prepreka ka tome

U veoma kratkom periodu došlo je do velikih promjena na koje se naše tijelo i metabolizam nisu još navikli. Kao rezultat imamo povećan broj ljudi koji boluju od gojaznosti, pojavu novih psiho-traumatskih bolesti, povećan broj srčanih oboljenja itd. Svjesni smo toga da ne možemo putovati kroz vrijeme kako bi se vratili u doba prilagođeno našem metabolizmu, ali možemo korak po korak naš metabolizam navikavati na njemu još uvijek nove uslove života. Najveći rizik kako našem organizmu tako i metabolizmu predstavljaju velike ljetne vrućine. Dodamo li tome naš tempo života, prezasićenost toksina u organizmu i nepravilnu ishranu koja je rezultat modernog doba u kojem živimo dolazimo do zaključka da zaista živimo od danas do sutra! Iako naše tijelo gubi bitku ona još nije izgubljena te uvođenjem malih promjena u našu ishranu možemo pomoći našem tijelu i sebi!

Počnimo od hidratizacije i detoksikacije. 

Našem tijelu je tokom ljeta potrebno do 30% više tečnosti nego u zimskom periodu (cca. 2l). Dođe li do dehidratizacije automatski dolazi do gomilanja toksina u našem tijelu te to utiče na naše psihičke i fizičke sposobnosti. Kako bi se dodatno osigurali i riješili toksina iz našeg tijela potrebno je dnevno popiti do dvije šoljice zelenog čaja ili čaja od aronije.

Jedna šalica zelenog čaja sadrži oko 50 – 100 mg kofeina i 300 – 400 mg polifenola koji su zaslužni za antioksidativni učinak. Zeleni čaj utječe na povećanje aktivnosti enzima i detoksikacijske procese u tankom crijevu, jetri i plućima, sprečava djelovanje enzima urokinaze koji hrani kancerogene stanice u organizmu. Ne preporučuje se više od dvije šoljice dnevno.

Čaj od aronije sve se više koristi za mršavljenje i gubljenje kilograma. Nekada se aronija koristila najviše u prehrambenoj industriji kao dodatak proizvodima od voća kojima je poboljšavala aromu i okus.

Ipak, novija istraživanja potvrđuju da ova crnolista i crnoplodna biljka iz porodice ruža ima mnoga ljekovita svojstva, među kojima je i blagotvoran uticaj na smanjenje masti iz organizma. Aronija vodi porijeklo iz Sjeverne Amerike  gdje su je Indijanci koristili u ishrani, ali i kao čaj koji ima ljekovita dejstva. Nema ograničenja za dnevnu konzumaciju.

Pravilna ljetna ishrana 

Kao što zimsku odjeću spakujemo i ostavimo na stranu, tako i zimsku hranu treba zamijeniti ljetnom. Međutim, da li je ono što mislimo da je zdravo zaista zdravo i u konačnici potrebno našem organizmu?

Salata 

Mnogo toga radimo ispravno, ali i mnogo griješimo, na primjer, svjesni smo toga da je salata zdrava i da je ona osnov zdrave ishrane tokom ljeta, ali upravo pri spremanju nečega tako jednostavnog najviše griješimo. Kada pravimo salatu rijetko tko od nas izostavi preljev a upravo u preljevu, pogotovo kupovnom, ima sastojaka koji nisu potrebni našem organizmu te naš metabolizam samo dodatno opterećuju a uvrh svega u potpunosti mijenja stvarni okus sastojaka u salati. Najbolji i ujedno najzdraviji preljev u ljetnim danima jeste jedna supena kašika maslinovog ulja i malo soli.

Žitarice 

Žitarice su idealne za doručak te će nam dati dovoljno energije za prijepodnevne časove kada je fizička i umna aktivnost najveća. Tokom ljeta je potrebno da se naše svakodnevne žitarice zamjene bezglutenskim, a u kombinaciji sa sojinim mlijekom ili jogurtom ovo je odlična ljetna kombinacija.

Meso 

Meso nam je pored hljeba osnovna životna namirnica, ali ujedno i najveći neprijatelj našem zdravlju. Nije problem u mesu koje konzumiramo – bilo ono crveno ili bijelo. Mi smo ti koji pogrešnim načinom spremanja i jedno i drugo učinimo štetnim po naše zdravlje. Postoje neka osnovna pravila pri spremanju mesa, a to su:

 

  • Meso se ne smije spremat na temperaturi većoj od 100 stepeni jer u suprotnom dolazi do oslobađanja toksina i slobodnih radikala.
  • Meso je najbolje kuhati, a ne pržiti.
  • Meso uvijek konzumirati dok je svježe. Zaleđivanjem i ponovnim odleđivanjem mesa dolazi do oslobađanja štetnih toksina.

Ljeti treba jesti i što više voća, najbolje sirovog. Samo osobe sa osjetljivim želucem i otežanim varenjem trebaju se opredijeliti za kompot ili neku drugu voćnu prerađevinu. Za zaslađivanje je bolje upotrijebiti med nego šećer. Prije jela voće treba da bude dobro oprano vodom.

dm-drogeriemarkt.ba

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close