Pročitajte: „Tuga moje majke mi je bila teža od udaraca bičem“

Ibn Hubejre, namjesnik u Iraku, je pokušao prisiliti imama Ebu Hanifu, rahimehullah, da prihvati poziciju šerijatskog sudije (kadije).Kada je Ebu Hanife odbio tu ponudu, kažnjen je s 110 udaraca bičem. Pretučen je tako jako da mu je glava natekla i imao je problema čak i da diše.Kažnjavanje i mučenje je hrabro i stoički podnio, ali kad je saznao da mu se majka rastužila zbog njegovog belaja, suze su mu potekle iz očiju.Kad su ga konačno oslobodili, rekao je: „Tuga moje majke mi je bila teža od bičevanja.“

Izvor: Fada’il Ebi Hanife – Vrline Ebu Hanife Za Akos.ba preveo i obradio: Nedim Botić

Pročitajte još: Priča o drvenoj zdjeli: Kako se odnosimo prema roditeljima

Osjećajući da mu se približava kraj, starac je otišao živjeti sa svojim sinom, snahom i unukom. Starcu su drhtale ruke, njegov vid je bio zamagljen, a njegov korak je bio nesiguran. Ova četveročlana porodica je zajedno sjela za sto kako bi večerali. Međutim, starcu su drhtale ruke i ostali su ga posmatrali sa gađenjem. Grašak se otkotrljao sa njegove kašike na pod. Kada je uzeo čašu mlijeka svojom drhtavom rukom, mlijeko se prolilo po stolnjaku. Sin i snaha su pobjesnili zbog nereda.– “Moramo učiniti nešto sa ocem,” rekao je sin.– “Dosta mi je njegovog prosipanja mlijeka, bučnog jedenja i hrane na podu.– “Sutradan, muž i žena su postavili mali stol u ćošku sobe. Tu je starac jeo sam, dok je ostatak porodice uživao u svojoj večeri.

Pošto je starac već razbio nekoliko tanjira, njegova hrana je sada bila u drvenoj zdjeli. Kada bi porodica pogledala u starca u ćošku, ponekad bi primjetili suzu u njegovom oku dok je sjedio sam.Ipak, riječi koje su mu upućivali su bile samo oštre i ljutite, kada bi ispustio kašiku ili prosuo hranu. Unuk, koji je imao svega pet godina, je sve ovo promatrao u tišini. Jedne noći prije večere, otac je primijetio da se njegov sin igra sa nečim na podu.– Nježno je upitao svoje dijete: “Što radiš?”Isto tako nježno, dječak je odgovorio: “Oh, pravim drvenu zdjelu za tebe i mamu da možete iz nje jesti hranu kada ja odrastem i kada vi budete stari.”Te večeri, suprug je uzeo djedovu ruku i nježno ga doveo do porodičnog stola, dok su mu oči porosile od suza i kajanja.

Za Akos.ba preveo Jasmin Mujakić

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close