Pronađeni crvi koji jedu stiropor, naučnici tvrde da je to “jako dobro i korisno”

Naučnici s australijskog univerziteta Queensland otkrili su da supercrvi, odnosno ličinke crva Zophobas morio, vole jesti taj materijal, a njihovi crijevni enzimi mogli bi biti rješenje za veću razinu recikliranja polistirena

Polistiren je jedan od najčešćih oblika plastike. Koristi se u materijalima za pakiranje, jednokratnom priboru za jelo, kutijama za CD-ove… Vrlo često ga vidimo u formi ekspandirane pjene, poznate kao stiropor.

Problem je što ga nije lako reciklirati i većina polistirena završava na odlagalištima otpada ili u okeanima, gdje predstavlja opasnost za morski život.

Ali sada su naučnici s australijskog univerziteta Queensland otkrili da supercrvi, odnosno ličinke crva Zophobas morio, vole jesti taj materijal, a njihovi crijevni enzimi mogli bi biti rješenje za veću razinu recikliranja polistirena, piše Science Alert.

MOGU PREŽIVJETI I AKO SE SAMO HRANE STIROPOROM

Zoolog Chris Rinke rekao je za AFP kako su prijašnja istraživanja pokazala da sićušni voštani crvi i brašnari (koji su također ličinke kukaca) pokazuju sklonost konzumiranju plastike i da su zato pretpostavili da bi još veći crvi mogli biti dodatno efikasniji.

Naime, supercrvi narastu do pet centimetara i uzgajaju se kao hrana za gmazove i ptice ili čak za ljude u zemljama kao što su Tajland i Meksiko. Rinke i njegovi kolege držali su supercrve tokom tri sedmice na različitim režimima prehrane. Nekima su davali stiropor, nekima mekinje, a drugima ništa.

“Uočili smo da supercrvi mogu preživjeti i ako se samo hrane stiroporom, čak i dobiti na težini u usporedbi s kontrolnom skupinom koja je gladovala, što ukazuje na to da ovi crvi mogu dobiti energiju jedući polistiren”, rekao je.

PROBLEM – TAKVA PREHRANA LOŠE UTJEČE NA ZDRAVLJE CRVA

Iako su supercrvi uzgojeni na polistirenu završili svoj životni ciklus pretvarajući se u čahure, a zatim u kornjaše, testiranja su pokazala da je u njihovim crijevima došlo do gubitka mikrobne raznolikosti i pojave potencijalnih patogena. To znači da iako ovi kukci mogu preživjeti na polistirenu, to zapravo nije njihova prirodna hrana i polistiren loše utječe na njihovo zdravlje.

Naučnici  su stoga napravili analizu mikroba u njihovim crijevima kako bi otkrili koji su enzimi u genima uključeni u razgradnju plastike.

“U KONAČNICI, ŽELJELI BISMO IZBACITI SUPERCRVE IZ TOG PROCESA”

Rezultati ovog istraživanja mogli bi biti primjenjivi na dva načina. Jedan je da se supercrvima, uz polistiren, doda i biootpad, što bi pozitivno utjecalo na njihovo zdravlje. Drugi način je da se naprave postrojenja za recikliranje koja oponašaju probavu ličinki, odnosno da prvo usitnjavaju plastiku, a zatim je “probavljaju” putem bakterijskih enzima.

“U konačnici, željeli bismo izbaciti supercrve iz tog procesa”, rekao je Rinke.

Istraživanje naziva Insights into plastic biodegradation: community composition and functional capabilities of the superworm (Zophobas morio) microbiome in styrofoam feeding trials, objavljeno je u časopisu Microbial Genomics, prenosi Index.

Izvor:klix.ba

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close