Raj za Bosance: Nijemci za ove poslove ne traže papire ni dozvole

Većina kućnih pomoćnica u Njemačkoj radi “na crno”. Između 73 i 85 posto domaćinstava čistačice ili vrtlare plaća na ruke.

Rad na crno u privatnim domaćinstvima, prema ispitivanju javnog mnijenja, čini od 15 do 20 posto ukupnog broja zaposlenih na crno. U poređenju s brojem radnika na crno u građevinskog branši je to vrlo mali udio. Teško je reći koliki su gubici u državnoj kasi zbog rada na crno u privatnim domaćinstvima. Procjenjuje se da se ta brojka kreće između 10,92 i 28,6 milijardi eura.

To pokazuju rezultati studije Instituta za njemačku privredu (IW).

– Mnoge kućne pomoćnice ili vrtlari u Njemačkoj rade na crno. Samo 350.000 od 2,7 do tri miliona čistačica, bejbisiterki ili vrtlara, koliko se procjenjuje da ih ima u Njemačkoj, socijalno je osigurano – piše u nedavno objavljenoj studiji Instituta za njemačku privredu (IW).

Na crno najviše rade penzioneri, mladi i studenti. Mali je broj onih koji priznaju da nije u redu što rade na crno. Stručnjak iz Instituta za njemačku privredu Dominik Enste kaže da su glavni razlog za rad na crno visoki izdaci i zakonske regulative.

– Mnogima je atraktivnije ako to sami mogu da urade ili da nekoga angažuju “ispod ruke” – kaže Enste.

Enste dodaje kako se tu pojačano radi i o dvostrukom moralu.

– Građani kritikuju političare da premalo rade protiv rada na crno ili nude dosta nesigurnih poslova, a smatraju normalnim što u sopstvenom domaćinstvu kućnim pomagačima ne plaćaju godišnji odmor ili bolovanje u slučaju bolesti – kaže Enste.

Inače, obim rada na crno u Njemačkoj se osmu godinu zaredom smanjuje. Na međunarodnoj listi Njemačka se nalazi u sredini. Međutim, kada se uporedi sa Sjedinjenim Američkim Državama ili Švicarskom, onda je Njemačka očigledno dosta atraktivnija za rad na crno.

Stručnjaci smatraju da je razlog tome veliki broj zakonskih regulativa među koje spada i minimalac i zaštita od otkaza.

Stručnjaci iz Instituta za njemačku privredu navode da se velik obim rada na crno u domaćinstvima može posmatrati kao jedna vrsta izjednačavanja porezne pravde.

 

 

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close