Savjetovanje drugih sa aspekta Islama

Ljudi koje poznajemo često traže savjete od nas kada su u pitanju svakodnevni životni problemi i donošenje odluka. Mi nekada ne znamo trebamo li dati savjet. Znači li to zapravo da smo mi ti koji su odgovorni ako osoba sutra uradi nešto što se u konačnici pokaže kao loše po nju? Kroz sljedeći tekst pokušat ćemo dati objašnjenje kroz način savjetovanja ljudi, koji je primjenjivao naš Poslanik, a.s.

Prenosi se da je Ebu-Hurejre, r.a. rekao da je Poslanik, s.a.v.s. rekao: “Primjer mene i ljudi je poput primjera čovjeka koji zapali vatru, pa leptirovi i insekti počnu upadati u nju. On ih stalno odbija od nje, ali oni ga napadaju i upadaju u nju. To je primjer mene i vas. Ja vas štitim od vatre, ali vi nadvladavate i upadate u nju”
Neke osobe smatraju da je dovoljno sjesti i ispričati nekome ono što ih muči, bez da rade bilo šta po pitanju toga. Ljudi čak mogu doći do vas, tražiti savjet, a ne uraditi ništa. Kroz navedeni hadis vidimo da su i u vrijeme Poslanika, a.s.ljudi dolazili i slušali ono što govori, a da pri tome ništa nisu poduzimali. Allah dž.š. u Kur’anu kaže: Ima onih koji dolaze da te slušaju, a čim se od tebe udalje, pitaju one kojima je dato znanje:’Šta ono on maloprije reče?’.. (Muhammed:16)
Poslanik a.s.vodio je računa i o vremenu u kojem bi držao predavanja. Prenosi se od Mes’suda r.a.:“Poslanik a.s.vodio je računa da nam drži predavanja u prikladno vrijeme, kako nam ne bi dosadilo”Nisu ljudi uvijek dolazili Poslaniku a.s.sa namjerom da ga nešto pitaju. On bi sam procijenio u koje vrijeme je dobro da drži predavanja. Možemo vidjeti da je nekome potrebna pomoć, ali je na nama da procjenimo kada je to najbolje, kako bi naša pomoć, konkretno savjet, mogao biti efektniji i kako bi ga osoba mogla što bolje razumjeti. Nekada možemo zaista dati dobronamjeran savjet nekome, i ako ga neko ne traži izravno od nas, a da se on pogrešno protumači. Savjeti se odbijaju, jer osoba može imati određene stavove o nečemu, o kojima ne želi diskutovati. Nekim ljudima samo treba podrška/potvrda za ono što već žele uraditi. Ako ne dobiju to što žele, jednostavno ignorišu. Kada govorimo o svemu ovome, govorimo o svakodnevnim životnim situacijama. Ipak, možemo osjećati da nismo ništa uradili, da smo pogriješili, da nas neko ne smatra dovoljno kompetentnim ili zrelim da govorimo o datoj temi. Zamislimo onda kako se naš Poslanik a.s. osjećao kada je pozivao ljude, a oni bi ga odbijali ili se predstavljali kao neko ko ga slijedi, a radili suprotno.
“Zato ove ostavi, prijekor nećeš zaslužiti, i nastavi savjetovati, savjet će vjernicima doista koristiti” (Zarijat:54-55). U navedenom ajetu, Uzvišeni ohrabruje Poslanika a.s., on nije odgovoran za reakcije drugih ljudi na ono što on govori. Tako ni mi ne možemo biti odgovorni za ono što će neko uraditi, ali svakako trebamo ispitati sebe; šta mi želimo osobi koju savjetujemo, znamo li zaista je li to ispravno ili nije, možemo li mi prosuditi o ispravnosti toga što govorimo? Vjerovtano ne možemo. Kada smo pod intenzivnim stresom ili smo isfrustrirani nismo u mogućnosti razmisliti o problemu, o trenutnim osjećajima koje imamo, o mogućim rješenjima i ishodima. Zato uvijek možemo drugima pomoći da sagledaju situaciju iz različitih uglova, da se uzdaju u Allaha dž.š. i odluče šta je sljedeći korak.

Izvor:divithana.com

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close