Skoro svi EU zastupnici za haos u BiH optuživali Dodika, ali ne i HDZ-ovci, oni krive Bošnjake

EU “duboko žali” zbog političke krize u BiH i osuđuje blokadu državnih institucija, rekao je u utorak pred EP-om slovenski šef diplomacije Anže Logar, dok su zastupnici prozivali lidera bosanskih Srba za stanje u zemlji, naglašavajući da Milorad Dodik ima potporu iz Beograda i Moskve.

“Europska unija duboko žali zbog političke krize u BiH i osuđuje blokadu državnih institucija”, rekao je u Logar u ime Vijeća EU na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u raspravi posvećenoj BiH, prenosi Hina.

Pozvao je sve političke čelnike Bosne i Hercegovine da se odreknu provokativne i dijeleće retorike i da rade na tome da se očuva integritet BiH.

Član predsjedništva BiH Milorad Dodik dao je povod raspravi svojim nedavnim istupima u kojima je govorio o mogućem odcjepljenju svog entiteta, Republike Srpske, i osnivanju posebne vojske.

Njega se u raspravi u utorak navečer, zadnjoj raspravi drugog dana plenarne sjednice EP-a, prozvalo kao glavnog kreatora krize u BiH, koju su neki zastupnici nazvali najgorom krizom od osnivanja države.

Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis pozvao je političke čelnike u BiH na „deeskalaciju” i na dijalog.

Zastupnici su izrazili zabrinutost zbog stanja u BiH i pozvali na uvođenje sankcija Dodiku kako bi se osigurao teritorijalni integritet te zemlje i mir u regiji.

Bugarski zastupnik Andrej Kovačev (EPP) upozorio je da stanje u BiH ne prijeti samo građanima te zemlje, nego i regiji, ali i cijeloj Europskoj uniji, naglasivši da BiH mora imati europsku perspektivu, što se čulo od još nekoliko zastupika.

Pedro Marques iz kluba socijalista je ustvrdio da je BiH ponovo na rubu kolapsa jer Dodik prijeti da „povuče Republiku Srpsku iz bosanskohercegovačkih institucija”. „To bi moglo imati dramatične posljedice”, naglasio je Marques i stoga predložio uvođenje sankcija.

Slovenac Klemen Grošelj (Renew) također je pozvao da se Dodiku pošalje jasna poruka. „Ne možemo dopustiti ludilu nacionalizma da opet prevagne. Treba razmotriti mogućnost sankcija”, kazao je Grošelj.

Angel Džambazki (Bugarska) iz redova Europskih konzervativaca i reformista okrivio je svoje kolege zastupnike za političku korektnost i rekao da stvaran problem dolazi „iz Kremlja ili Beograda”, a ne od Dodika.

„Ono što Dodik kaže nije ono što je on pokrenuo, već to dolazi iz drugih zemalja”, rekao je prozivajući Srbiju i Rusiju.

Hrvatski zastupnik Tonino Picula iz redova socijalista, inače član SDP-a, na taj je popis dodao i Budimpeštu. On se pridružio osudi Milorada Dodika i dodao da aktualna destabilizacija uz vanjsku podršku „Beograda, Moskve, ali i Budimpešte može imati ozbiljne posljedice na ostatak regije”.

„Mi na našim granicama trebamo imati BiH koja funkcionira, koja je suverena država, a ne nekakav dio ‘srpskog sveta’, o čemu se manje-više neskriveno spekulira, pogotovo iz Beograda. Prema tome, svi kontakti s Miloradom Dodikom moraju voditi o tome računa. Ni na koji način se ne treba davati legitimitet njegovim političkim planovima”, rekao je Picula za Hinu.

Tomislav Sokol (EPP/HDZ) ustvrdio je da glavni problem BiH nije Milorad Dodik, već bošnjačka težnja za hegemonijom. „Suprotno onome što je više puta rečeno, Dodikove izjave i aktivnosti, mada teške, nisu glavni problem ove zemlje. Glavni problem je bošnjačka težnja za političkom hegemonijom, pod krinkom „građanske BiH“, posebno nad Hrvatima kao najmalobrojnijim konstitutivnim narodom“, naglasio je zastupnik Sokol.

Europarlamentarci su se dotakli i nužnosti reforme izbornog zakona.

Anže Logar je rekao da produljena politička kriza u toj zemlji odvlači pažnju od zaista potrebnih reformi. „Vijeće poziva na sustavnu reformu izbornog zakonodavstva kojom će se eliminirati svi oblici diskriminacije u izbornom procesu. To treba učiniti u dijalogu i sukladno europskim standardima”, dodao je Logar.

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close