Smog i kako se boriti protiv njega?
Riječ smog je kombinacija dvije engleske riječi: smoke što znači dim i fog što znač magla.
Nad gusto naseljenim gradovima nadvila se prljavština u vidu smoga poput kakvog staklenog poklopca.
Velika opasnost dolazi od finih čestica prašine koje se u atmosferu oslobađaju motori automobila.
Ovakva zagađenost zraka nastaje zimi kada se oblast niskog vazdušnog pritiska sa hladnim zrakom približi gradu. Tako se hladni zrak proširi ispod zagrijanog sloja zraka. Gustina i težina hladnog zraka je veća nego toplog, tako da je on prisutan u kotlini.
Topli zrak se opet kao kakav poklopac raširi iznad hladnog. Do razmjene toplog i hladnog sloja zraka skoro da ne dolazi. Ova takozvana vremenska inverzija je prvi uslov za nastajanje smoga. Ono što je još potrebno je prljavština, a nje u svakom velikom gradu ima na pretek.
Procesom sagorjevanja do kojeg dolazi tokom vožnje automobilom ili u elektranama u zrak se oslobađaju aerosoli. Tako se urbane sredine tokom hladnih mjeseci pune prljavštinom, koja se ne može apsorbirati. U tom slučaju se govori o smogu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pri tome kao posebno opasne sastojke smoga navodi fine čestice prašine, ozon, azotni oksidi i sumporne diokside.
Zdravstvene preporuke za stanovništvo:
Svesti na minimum kretanje i boravak u gradskoj zoni, posebno u jutarnjim i večernjim satima kada je koncentracija zagađujućih materija u zraku najveća;
Pri eventualnom boravku na otvorenom koristiti zaštitu u vidu zaštitnih maski ili priručnih sredstava (šal, maramica i sl.) kako bi se djelimično ublažio štetni uticaj većih lebdećih čestica i čađi;
Smanjiti provjetravanje prostorija do promjene vremenskih prilika;
Smanjiti konzumiranje cigareta u zatvorenim prostorijama i korištenje čvrstog goriva, pogotovo uglja koji ima loš kvalitet. Naročito je važno da hronični bolesnici, stariji, mala djeca i trudnice ne borave u zadimljenim i neventiliranim prostorijama;
Rizičnim grupama stanovništva kao što su hronični bolesnici, plućni, srčani, bolesnici skloni alergijama, starija populacija, mala djeca , trudnice, ali i zdravim osobama preporučuje se da što više vremena provode na svježem zraku i sredinama sa niskim nivoom zagađujućih materija, kao što su okolne planine i izletišta.
Više o preporukama i mjerama zaštite možete pronaći na stranici Zavoda za javno zdravstvo KS (http://www.zzjzks.ba/ ).
Izvor: Akos.ba
