Specifičnosti religijskih istraživanja na Balkanu

Webinar o temi Specifičnosti religijskih istraživanja na Balkanu (Specific Features of Religious Research in the Balkans) održan je u srijedu, 17. 2. u okviru aktivnosti RESILIENCE projekta. Domaćin webinara bio je Univerzitet u Sarajevu.

Učesnici izlagači bili su profesori i istraživači sa područja zemalja Balkana: Ahmet Alibašić, Fikret Karčić (Bosna i Hercegovina), Ivan Ejub Kostić (Bosna i Hercegovina), Tomisalv Kovač (Hrvatska), Ioannis Kaminis (Grčka) i Vasya Velinova (Bugarska).

Webinaru su prisustvovali akademsko i nastavno osoblje, istraživači i studenti u oblastima religijskih istraživanja, te drugi zainteresirani. U uvodnom dijelu učesnike je pozdravio prof. dr. Ahmet Alibašić, predstavio RESILIENCE projekat, dosadašnji tok i naredne aktivnosti, te moderirao daljni tok webinara.

U ostalim izlaganjima učesnici su imali priliku slušati o općim informacijama i ličnim iskustvima o specifičnosti religijskih istraživanja u zemljama Balkana. Izlagači su predstavili kratak historijski pregled položaja i statusa religijskih zajednica, religija i istraživanja u tim oblastima, te dali uvid u trenutno stanje o datim pitanjima. Nakon izlaganja, učesnicima je data prilika da razviju diskusiji o datoj temi.

Projekat RESILIENCE – Održan webinar o temi: RESILIENCE predviđa kreiranje jedinstvene interdisciplinarne istraživačke infrastrukture za sve religijske studije, te pružanje alata i velike baze podataka za istraživače iz svih naučnih disciplina religijskih

Cilj webinara je, između ostalog, kako je navedeno: „identificiranje specifičnih karakteristika i potreba religijskih istraživanja u jugoistočnoj Evropi, te iznalaženje načina na koje RESILIENCE može svojim uslugama odgovoriti na te potrebe“.

Šta je RESILIENCE?

Projekat RESILIENCE (REligious Studies Infrastructure: tooLs, Expert, conNections and CEenters) pokrenut je 2019. godine u okviru EU programa Horizont 2020. Posredstvom inicijative Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Univerzitet u Sarajevu je podržao ovaj projekat, i postao dio RESILIENCE konzorcija kojeg ukupno čini 12 obrazovnih institucija iz 10 evropskih zemalja. Projekat će biti implementiran, kako stoji u ranijem saopćenju Univerziteta u Sarajevu, na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu i Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.

RESILIENCE predviđa kreiranje jedinstvene interdisciplinarne istraživačke infrastrukture za sve religijske studije, te pružanje alata i velike baze podataka za istraživače iz svih naučnih disciplina religijskih istraživanja. Glavni ciljevi projekta su: postati glavna istraživačka infrastruktura za sve religijske studije; pružanje brzog i visoko-kvalitetnog pristupa podacima u području religije; služenje naučnoj zajednici religijskih studija praćenjem njihovih potreba; izgradnja stjecišta vodećih religijskih istraživanja i centara za informacije i studije namijenjene široj publici; razvijanje novih i održivih tehnika oporavka i prezentacije istraživačkih podataka; uvođenje religijske stručnosti i bliskih kulturalnih kompetencija u javni diskurs; podrška zainteresiranim stranama u oblikovanju javnih programa, kulturnih strategija, društvenih izbora, diplomatskih pozicija i dr.; uspostavljanje alata i metoda za proizvode i isplative usluge bliske području religije. Kako je ranije istaknuto, RESILIENCE predstavlja i izgradnju evropskog odgovora na izazove vjerske raznolikosti. Predviđeno vrijeme za realizaciju projekta je 34 godine.

Screen Shot 2021 03 05 at 9.14.58 AM

Integracija u evropske akademske tokove

Slabije razvijena infrastruktura za naučna istraživanja na Balkanu u odnosu na ostale dijelove Evrope jedan je od razloga koji čine RESILIENCE projekat posebno značajnim za Balkan, ističe Ahmet Alibašić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu i voditelj projekta ispred grupe Univerziteta u Sarajevu. „Mislim tu na dostupnost literature i periodike u bibliotekama, pristup elektronskim bazama časopisa, specijaliziranim softverskim rješenjima za, naprimjer, čitanje rukopisa, stepen obrađenosti i digitalizacije arhivske građe, mogućnost obuke u pojedinim istraživačkim metodama i tome slično“, pojasnio je Alibašić za Preporod. „Nikad, naprimjer, neću zaboraviti koliko sam vremena, energije, novca i veza uložio da kopiram i transportujem kuvajtsku Enciklopediju fikha u 45 tomova krajem 1990-ih, jer nisam bio siguran da će mi biti dostupna tamo gdje budem radio. To je samo jedan od stotina naslova“, kazao je pozivajući se na primjer ličnog iskustva.

„Očekujemo da se okoristimo ovim projektom u velikoj mjeri. Uz to, i ne manje važno, naš fakultet i samim tim univerzitet ulazi u evropske akademske mreže i postaje prepoznatljiv partner koji može i hoće da sarađuje i ima šta da ponudi. Pri tome svi mi, a posebno naše mlađe kolege, jako mnogo učimo o evropskim akademskim praksama, platformama, procedurama i fondovima. Zapravo, integriramo se u evropske akademske tokove. Na početku smo ali je važno da smo ušli u te procese“– zaključuje na kraju Alibašić o značaju pristupa RESILIENCE projektu i njegovom razvoju.

preporod.com

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close