Šta islamskom svijetu treba od Turske?

Piše: dr. Kemal el-Kasir / Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Čini se da organizacije i skupine u arapskom i islamskom svijetu, u svjetlu trenutnih činjenica, nemaju sposobnost promijeniti lice regije u doglednoj budućnosti. Najviše što ove skupine mogu učiniti je da očuvaju ono što im je ostalo od resursa i sposobnosti, u očekivanju novog konteksta koji će omogućiti povratak procesa reformi.

Apsurdno je da spomenute skupine razmišljaju o nastavku primjene procesa tzv. stampeda na najvišem nivou, kao u prošlosti. Određeni stepen poštivanja historijskih i društvenih zakona zahtijeva da oni razumiju materiju na ovaj način.

Koncept ”države pokroviteljice” pao je – u javnom sunijskom prostoru -, padom Osmanskog carstva. Historija, kako proizilazi iz dinamike njenog kretanja, govori da stvarnu promjenu u budućnosti društava vrše države, u historijskim trenucima u kojima se javlja volja za napretkom ka budućnosti. Stoga, mi u regionu treba da oživimo koncept ”države pokroviteljice” kao sunijski projekat u kojem ćemo svi učestvovati.

Mnogobrojne obaveze

Pripadnost sunizmu nametnula je Turcima mnoge obaveze prema regiji u prošlosti, a nameće im ih i u sadašnjosti i budućnosti. Pogotovo u kritičnim trenucima s kojima se suočava sunijski svijet. Od Turske se ne traži samo da bude sila koja će uravnotežiti odnose regije s Iranom, Rusijom i Zapadom, već se od Turske zahtijeva da tokom vremena shvati svoje obaveze, sa svojom daljom i bliskom poviješću, kao ”pokroviteljska” sunijska država, s jasnim projektom i vizijom budućnosti regije.

Od sadašnjih Turaka traži se ponovno povezivanje s općom sunijskom idejom i praćenje procesa uspona u regiji. U prošlosti je oružje i njegova snaga bilo potrebno za širenje i ekspanziju, ali je kulturna (ideološka) snaga osiguravala opstanak i kontinuirani utjecaj.

Turci ne smiju ponoviti staru grešku, kada su zanemarili izgradnju globalne kulture i ideologije, kada su bili u mogućnosti da to urade. Da, načinili su geografsko čudo i proširili teritoriju, ali je nisu ispunili idejama koliko su je napunili oružjem i materijalnim sredstvima. Safavidska (šiijska) ideja se održala do danas, unatoč davnoj propasti njihove države, ali osmanska ideja nije nastavila živjeti nakon propasti osmanske države.

U prošlosti su Osmanlije ostavile velike ideološke praznine u i oko Anadolije kao rezultat svoje preokupacije osvajanjem, i to je bio glavni razlog za uspon i formiranje safavidske države u šesnaestom stoljeću. Zanemarili su ideologiju i iznenadili su se Safavidima koji su im pokucali na vrata kao sljedbenici šiizma. Kasnije su morali obratiti pažnju na ideološka kretanja, što ih je koštalo bitke kod Čaldirana, u današnjem sjeverozapadnom Iranu, 1514. godine.

Tada im je postalo jasno koliki je utjecaj doktrinarnog pitanja u izgradnji carstava. Bitan dio problema Osmanlija sa svojim susjedima u prošlosti bio je zato što nisu posjedovali sunijsku doktrinarnu kompaktnost, pa su te probleme morali rješavati vojno sa svojim protivnicima. Od pada Osmanskog carstva, Turska nije ulazila ni u jedan sukob pod okriljem islama ili sunijske ideologije. Ona je svoj opstanak i prisutnost u regiji zasnivala na čisto vojnoj, političkoj i ekonomskoj osnovi.

Zašto Turska?

Sunijski svijet trenutno nema šanse izaći iz stanja krize, osim preko regionalne pokroviteljske države. Geopolitika i trenutna stvarnost ključni su u ovoj analizi, a ako pogledamo stanje općeg sunijskog sistema, Turska se jedina čini sposobnom nositi s krizama s kojima bi se muslimani na Zapadu mogli suočiti.

Neoosmanlije majstorski koriste historiju putem medija i obnavljaju priče o junaštvu. Taj pravac polučio je velike uspjehe u islamskom svijetu, i ljudi su saznali mnogo o temeljnim osmanskim simbolima. No, historija i slavljenje vojnih uspjeha, usprkos svojoj sposobnosti da probudi narodnu svijest i osjećaje, ne rezultira kulturnim projektom. Stoga, uz transformaciju političke i ekonomske orijentacije Turske prema arapskoj regiji i Bliskom istoku, Turska mora graditi i kulturno-ideološku viziju kako bi se još učinkovitije bavila regijom i uspostavila s njom prijateljske (bratske) veze.

Izvor:saff.ba

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close