Tik-tok Americana

Zemlje zapadnog svijeta koje su kao pljačkaši i opresori, ili poznatije kao kolonijalizatorske zemlje, postale razvijene i nametnule monetarni sistem cijelom svijetu, pored silne opresije koju i danas vrše nad valutama širom svijeta, nametnule su i igru u prilog nadmetanju za borbu među slabije razvijenim zemljama koje se bore za njihovu ljubav, za njihovu pažnju.

Da bi bilo shvatljivije, dosta asocira na tik-tok i druge sa društvenih mreža izazove koje širi omladina i druge dangube. A igra je u slijedećem, ako poslušaš što ti naređujemo za svoju zarađenu platu moći ćeš kupiti kamilu (jer, učinit ćemo da omjer valute tvoje zemlje bude 1:1$, uz to i dodatno uložiti u tvoju ekonomiju), ali ako budeš neposlušan za svoju zarađenu platu moći ćeš kupiti jedva neuhranjenog magarca (omjer će biti 1.000.000:1), pa ćeš se kao takav i osjećati. Treba imati na umu, ma koliko se ko iz ove zemlje požalio, ova zemlja ima prilično poslušno vodstvo, pa iako u konstantnoj neizvjesnosti i nerijetkim turbulencijama, ovo društvo u globalu, još nije spoznalo pravi pakao. Ta svjetska, elitna igra, u nazivu je koji se razvio nakon hladnog rata: zemlje prvog, drugog i trećeg svijeta. Ove, trećeg svijeta su zapravo siromašne zemlje, i one se na žalost slomiše u svojoj bijedi, nastojeći zadovoljiti ove prve dvije kategorije ne bi li im se smilovali pa ih malo pogurali u viši rang, a te iste prve i druge su ih prethodno opljačkale, porobljavale i šta već nisu im činile, naravno, na svoju jednostranu korist. Ne čine to sve zemlje, tu žudnju za samilošću, neke imaju karakter i stav, ali većina se slomi, bivaju slomljene i dovedene na rub egzistencije pa na kraju ih izda snaga i budu primorane se povinovati. Nije li ovo oblik globalne diskriminacije i rasizma, protiv čega se tobože elitne zemlje i bore, nazivati s pravom jedne zemljama trećeg svijeta, aludirajući time da su inferiorni, nebitni, siromašni… Čisti rasizam i diskriminacija.

Historija podučava da korijenje papirnog novca seže do kineske dinastije Tang, do 7. stoljeća. Ipak, ono što je relevantno za ovaj zapis i ovo doba, koje s pravom možemo zvati doba velike smutnje i obmane, od izuzetne važnosti je godina 1974. To je godina kada se rodio veliki američki spasioc Petrodollar. Predsjednik Nixon, kao i svaki poslije, američki predsjednik, iz Saudijske Arabije te ljetne 1974. godine, vratio se svome narodu sa dobrim muštulukom. Kralj Faisal, neprikosnoveni vladar crnog zlata, stavio je svoj muhur kao neosporni i dokazani američki prijatelj, na hartiju koja se pokazala garantom američke globalne dominacije. Američka ekonomija bila je pred kolapsom, već osuđena na propast, ali svega nekoliko centimetara prije nego je sudački čekić proizveo tup udarac o stol, Nixon je poroti dobacio spasonosni i oslobađajući dokaz. Mađarija koju je izveo tim predsjednika Nixona, među kojima je od istaknutijih bio Henry Kissinger, prevazilazi prvake Faraonovih mađioničara koji izađoše Musau a.s. na mejdan. Nixonov tim je uspio nagovoriti kralja Faisala da saudijsku naftu niko na Planeti ne može kupiti osim Američkim dolarima, odnosno petrodolarom. Pa tako, ako si kojim slučajem Indonežanin ili bilo koje nacije, potrebuješ naftu, prvo moraš kupiti petrodolar od Amerike pa tek onda naftu od Saudijske Arabije. Tako bî spašen kredibilitet Pax Americane, koji poslije Pax-a Britanice još uvijek kao administrator postavlja izazove i donosi presude. Posljednjih nekoliko godina, Amerika ponovo osjeća nasrtaje na suverenitet ekonomske globalne dominacije. Pitanje za ne tako daleku budućnost: Ima li Amerika novog Nixona i Kissingera koji rade za spas Amerike ili samo Kissingera koji mađija za novi Pax Judaica koji se pak ne tako stidljivo ukazuje na obzorju?

Za Akos.ba piše: Sedin Duranović

Izvor:akos.ba

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close