Zavist – velika bolest srca i neki lijekovi za nju
Ibn Kudame al Madisi, rahimehullah je rekao:
„Znaj da je zavist velika bolest srca a bolesti srca se ne liječe izuzev znanjem i djelom. Korisno znanje za liječenje zavisti je da čovjek zna da u stvarnosti zavist šteti njegovoj vjeri i dunjaluku a da onome kome zavidi neće naštetiti ni u pogledu vjere niti dunjaluka već će mu samo koristiti. Blagodati ne prestaju kod osobe kojoj zavidiš a čak i ako ne vjeruješ u proživljenje ova zavist bi opet zahtjevala lijek. Ako si pametan, bićeš svjestan zla zavisti zbog bola koji uzrokuje u tvom srcu a da nemaš nikakve koristi od nje. Šta tek onda ako znaš za kaznu za nju na ahiretu?Pojašnjenje naše izjave: „Doista, onaj kome se zavidi to ne šteti ni u pogledu vjere niti dunjaluka već zaparavo on ima koristi od toga i u vjeri i u dunjaluku“- zato što je Allah odredio za njega da mu blagodati traju do kraja njegova života koji mu je odredio; a takođe nema štete za njega na ahiretu što mu se zavidilo jer on nije počinio nikakav grijeh u tome, već će mu ona biti od koristi, jer je on neko ko je trpio nasilje od tebe, naročito ako zavist dođe u obliku riječi i djela. Što se tiče dunjalučkih blagodati, t. j. koristi što ti zavide, je ta što je najveći cilj stvorenja svjedočiti žalosti neprijatelja i nema veće kazne od zavisti u kojoj se nađeš.
Što se tiče korisnog djela u liječenju zavisti onda je to obvezivanje sebe da uništi ono što mu zavist naređuje. Tako ako ga podstiče ka mržnji i klevetanju onoga kome zavidi, onda on sebe treba obavezati da ga hvali i veliča. Ako ga čini oholim, onda on sebe treba obavezati da bude skroman prema njemu, t. j. onome kome zavidi; a ako ga čini da spriječi dolazak blagodati onome kome zavidi, onda treba obavezati sebe da poveća svoje darivanje blagodati njemu. I bila je grupa ispravnih prethodnika koji kada bi čuli da ih je neko ogovarao, oni bi ogovaraču dali poklon. .
N-UM.COM
