Životinje koje nije dopušteno zaklati kao kurban

El-Bera b. Azib, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kurban, žrtvena životinja, ne može biti potpuno hrom, ni sasvim ćorav, ni jako bolestan, ni isuviše mršav.”[1]

Alija, radijallahu anhu, govorio je: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, naredio nam kao žrtvu obavezno prinesemo ovcu koja vidi i čuje, tj. da ne zakoljemo ovcu koja je ćorava, niti da joj sprijeda ili otpozadi visi komadić razrezanog uha, niti da joj je uho probušeno, niti uzduž napuklo.”[2]

Propisi u vezi s poglavljem

Prvo, žrtvena životinja, kurban, ne smije biti hroma, ni ćorava, ni bolesna, ni jako mršava, ni unakaženog uha, bilo da je probušeno ili razrezano. Imam Eš-Ševkani, 5/207, zapisao je: “Hadisi ukazuju na to da nije dopušteno kao kurban prinijeti životinju koja ima neku od spomenutih manjkavosti. Onaj ko tvrdi da se takva životinja u svakom slučaju može zaklati kao kurban, odnosno onaj ko tvrdi da se može zaklati ali je pokuđeno – mora podastrijeti dokaz koji jasnu zabranu (koja iziskuje da životinja koja ima jednu od spomenutih mahana, ne vrijedi kao žrtva), iskazanu u El-Beraovom hadisu, može obesnažiti.”

Drugo, dopušteno je da rogovi budu slomljeni, jer hadis koji je prenio Utba b. Abdurrahman, a koji govori o zabrani žrtvovanja životinje slomljenih rogova, nije autentičan, a dotle se to u navedenom Alijinom hadisu ne spominje. Zato El-Begavi u djelu Šerhus-sunna, 4/338, kaže: “Prema mišljenju većine učenjaka, dopušteno je da se kao kurban zakolje životinja koja ima slomljene rogove.”

Treće, komentirajući El-Beraov hadis, imam El-Begavi u djelu Šerhus-sunna, 4/340, tvrdi: “U hadisu je dokaz da neznatna manjkavost ne smeta, jer se u hadisu kaže: “Kurban, žrtvena životinja, ne može biti potpuno hrom, ni sasvim ćorav, ni jako bolestan, ni isuviše mršav.”

Četvrto, uškopljenu i životinju odrezanog repa dozvoljeno je zaklati kao kurban, jer se ona na taj način goji.

 

Iz knjige: Enciklopedija zabrana u islamu 3 dio.

Prevodilac: Abdurrahman Kuduzović

Za distribuciju zadužen Edin Pipić, kontakt telefon: 061 700 370.

 ______________________________________

 

[1] Hadis je autentičan. Zabilježili su ga: Ebu Davud (2802), Et-Tirmizi (1497), En-Nesai, 7/215-216, Ibn Madža (3144), Ahmed, 4/284, 289, 300 i 301, Malik, 2/482, Ibnul-Džarud (907), Ibn Hibban (5919), El-Hakim, 4/223, El-Bejheki, 9/274, i neki drugi muhadisi s različitim lancima prenosilaca koji sežu do El-Beraa.

[2] Hadis je autentičan na osnovu drugih predanja. Zabilježili su ga: Ebu Davud (2804), Et-Tirmizi (1498), En-Nesai, 7/216-217, Ibn Madža (3142), Ahmed, 1/80, 108, 128 i 149, El-Hakim, 4/224, El-Bejheki, 9/275, El-Begavi, u djelu Šerhus-sunna (1121), Ibnul-Džarud (906), i neki drugi muhadisi, preko Ebu Ishaka, on od Šurejha, a ovaj od Alije. Ovaj su hadis zabilježili: Et-Tirmizi (1503), En-Nesai, 7/217, Ibn Madža (3143), Ahmed, 1/105, 125 i 152, El-Hakim, 1/468, 4/224-225, El-Bejheki, 9/275, Et-Tajalisi (160), Ibn Hibban (5920), Ibn Huzejma (2914 i 2915) i neki drugi muhadisi, s drugim lancem prenosilaca: Selema b. Kuhejl – Hudžejja b. Adijj – Alija. Hudžejja se družio s Alijom, i pouzdan je.

Minber.ba

Komentari

komentara

Ova stranica koristi kolačiće (cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti stranice i prilagođavanja sustava oglašavanja. Nastavkom pregleda portala slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda portala kliknite na “Slažem se”. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close